Ne samo da ovoga ljeta neće ništa zaraditi – prinosi su više nego upola manji u odnosu na lani, kvaliteta pšenice lošija – a za sto kilograma otkupljivači im nude koliko trenutačno na Jadranu košta pet kuglica sladoleda ili banana-split. Jedna obična kifla u pekarnici stoji koliko i 4 kg pšenice, a na moru koliko i 8 kg pšenice, upozoravaju.
– Nijedan poljoprivrednik nije glupav ni tulav da ne može računati do 10, a onaj tko zna, najesen neće sijati jer poljoprivreda nije politika, nego proizvodnja hrane. Žetva znači kruh za sav narod, a iako trenutačna svjetska zbivanja, rat, idu na ruku ukrajinskoj pšenici, nje iduće godine možda neće biti. Možda ni ruske. A što ćemo tada? – pita član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrakić.
Da se ratare prošle jeseni slušalo, omogućilo im da dođu do jeftinijeg gnojiva ili sjemena, danas bi se, tvrdi on, pomirili s podbačajem žetve i vremenske bi neprilike smatrali višom silom. No država ih je iznevjerila i jesenas, a i sada. Pred bankrotom su.
Prvo je gnojivu cijena dva puta išla gore, dok ih je kilogram sjemenske pšenice, umjesto nekadašnja dva, koštao koliko 6-7 kilograma merkantilne. Razgovarali su s Vladom, ali nije se poduzelo ništa, da bi im otkupljivači sada nudili svega 160 eura za tonu, a na mađarskoj se burzi plaća i 230-240 eura.
Kao jedna od mjera kojima bi Vlada gasila požar spominju se 3,3 milijuna eura, koliko se očekuje od EK zbog ukrajinske krize, a država bi ih “podebljala” do maksimalno dopuštenih 10 mil. eura bespovratne pomoći.
Naš izvor iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se razmatra i osiguranje obrtnih sredstava putem kontinuiteta financijskih instrumenata ili sufinanciranjem kamatnih stopa za programe HBOR-a, eventualne derogacije od obveza u okviru strateškog plana zbog utjecaja agresije na Ukrajinu i tržišnih poremećaja, elementarnih nepogoda i slično, ranija isplata avansa te prebacivanje 15 posto sredstava iz programa ruralnog razvoja u prvi stup, po odobrenju Komisije.
