Prvi poziv mobilnim telefonom obavio je 3. travnja 1973. inženjer i izumitelj Marty Cooper i to s ulica New Yorka, pomoću telefona koji je bio težak oko jedan kilogram i s trajanjem baterije od 25 minuta.
Coopera se naziva ocem mobitela, jer je svoj pionirski rad s timom u tvrtki Motorola usmjerio na razvoj komercijalnih mobilnih telefona DynaTAC 8000X, u poznatom obliku cigle i to desetak godina nakon što je prototip korišten za prvi poziv. Taj telefon prodavan je za oko 4.000 dolara.
Prvi mobitel bio je skup i ne baš funkcionalan, ali se već tada predviđalo da bi se mobilna telefonija mogla razviti do te mjere da će jednoga dana svi imati mobitel. To se potvrdilo stalnim rastom mobilne industrije i mreža kao i razvojem mobilnih uređaja, koji odavna više nisu samo sredstvo za razgovore.
Diljem svijeta postoji više od 8,4 milijarde SIM veza, što naglašava velik društveni utjecaj koji je mobilni telefon ostvario. To je najrašireniji uređaj potrošačke elektronike u povijesti i već imamo više mobilnih telefona nego ljudi na svijetu.
U Hrvatskoj je prema podacima HAKOM-a prvi poziv mobilnim telefonom obavljen 11. kolovoza 1995. godine. Simbolično ga je obavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman na tada još eksperimentalnoj 2G mobilnoj mreži Cronet.
Broj korisnika mobilne telefonije u Hrvatskoj stalno raste zadnjih 20-ak godina, a prema zadnjim podacima HAKOM-a krajem 2022. ih je bilo gotovo 4,5 milijuna ili oko 80 tisuća više nego krajem 2021. godine.
Većina mobilnih korisnika su pretplatnici, nešto više od 2,8 milijuna, dok ih je oko 1,6 milijuna bez pretplatničke obveze, a najviše ih je kod Hrvatskog telekoma (HT) koji ima i najveći tržišni udjel među operatorima od 44,8 posto. Drugi je A1 Hrvatska s tržišnim udjelom od 35,4 posto, a treći Telemach Hrvatska s 19,9 posto.
