Novi set zakonskih novosti koje se tiču privatnog smještaja u Hrvatskoj, očekivano je dospio i u središte interesa internetskih platformi za iznajmljivanje (OTA platformi). Hrvatska je što se tiče zakonske regulacije privatnog smještaja jedna od najbolje uređenih zemalja u Europi, međutim, jačanje poreznog presinga te najavljeno ograničavanje po pitanju kategorizacije novih apartmana očito je uzbunilo duhove i kod OTA platformi. Stoga su prošlog tjedna na sastanku, uz ostalo, i u saborskom Odboru za turizam bili predstavnici platforme Airbnb te hrvatske konzultantske tvrtke ZBT. Kako su kazali u Odboru za turizam, predstavnici Airbnba izrazili su spremnost suradnje s hrvatskim institucijama i nadležnim tijelima, piše Novi list.
– Airbnb predlaže besplatan nacionalni sustav registriranja svih iznajmljivača te razmjenu podataka o iznajmljivačima sa svih svojih platformi, a u skladu s europskom uredbom za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja. Ujedno smatramo važnim razlikovati povremeno iznajmljivanje od poslovne aktivnosti, uvođenjem praga za kategorizaciju poslovnog iznajmljivanja počevši od tri i više stambenih jedinica, rekla je Cristina Salmena koja smatra da bi iz takve mjere trebalo isključiti prvu i drugu nekretninu iznajmljivača te smanjiti postotak potrebne suglasnosti suvlasnika u zgradama s 80 na 51 posto…
Sanja Radolović (SDP), predsjednica saborskog Odbora za turizam, kaže da je jasno da oni zagovaraju svoje poslovne interese, dok zastupnici smatraju da se mora voditi računa o rješavanju pitanja priuštivog stanovanja i da se ne napravi udar na domaće male iznajmljivače.
– Ja smatram da se ovim krugom izmjena zakonskih propisa apsolutno neće riješiti pitanje priuštivog stanovanja. Naime, za stan od nekih 50 četvornih metara porez će iznositi oko 400 eura godišnje, a neki stranac koji je nekretninu kupio u gotovini i platio kvadrat 4 ili 5 tisuća eura, to sigurno neće značajnije osjetiti. Svaki četvrti apartman na moru nam posjeduju stranci i manje-više kupuju u gotovini, kazala je Radolović. Dodala je da najava kako nekretnine koje budu u dugoročnom najmu više od 10 mjeseci neće biti oporezovane, u praksi znači da će se stanovi turistima umjesto od 1. lipnja do 1. rujna sada iznajmljivati od 1. srpnja od 1. rujna. Te će cijena najma podstanarima rasti za izgubljenu zaradu iz tog turističkog mjeseca.
– Velika očekivanja, međutim, imam od izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje bi trebale napraviti distinkciju između rentijerstva i domaćina. I tu bi porezno opterećenje ipak trebalo biti manje, dodala je.
EU je novim regulatornim okvirom krenuo u obračun sa sivom ekonomijom u kratkoročnom najmu i to tako što je Direktivom Vijeća EU-a o administrativnoj suradnji i automatskoj razmjeni informacija (DAC7) definirao da OTA platforme moraju poreznim vlastima država članica dostavljati podatke o nekretninama. Privatni smještaj koji se iznajmljuje preko platformi će morati biti registriran čime se povećava kontrola onoga što se iznajmljuje preko platformi.
Nova pravila u EU-u će biti na snazi od 2026., pa bi se na ovaj način moglo ipak nešto bolje zahvatiti »rak-ranu« hrvatskog turizma, nelegalno iznajmljivanje.
Podaci Eurostata pokazuju da je tijekom prvog tromjesečja ove godine zabilježeno 123,7 milijuna noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU-u rezerviranom putem Airbnba, Bookinga, Expedia Groupa ili TripAdvisora, što odgovara povećanju od 28,3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2023. Najpopularnije regije za kratkoročni najam smještaja rezerviranog online u 2023. bile su Andaluzija s 35,6 milijuna noćenja te hrvatski Jadran s 32,6 milijuna noćenja.
