Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa za "totalnu i kompletnu blokadu” sankcioniranih naftnih tankera koji putuju prema i od Venezuele, otvorila je raspravu o ekonomskim posljedicama za režim ljevičarskog predsjednika Nicolasa Madura.
Nafta je postala glavna meta u Trumpovoj kampanji protiv Madura. Predjednik SAD-a je prethodno izjavio da je Maduro kriv za ilegalni protok migranata i droga u SAD iz Venezuele. Venezuelska ekonomija je krhka i uvelike ovisi o nafti. U slučaju da Trump bude dosljedan u svojim prijetnjama, to bi moglo imati ozbiljne implikacije za Caracas.
Čime je točno Trump zaprijetio?
U objavi na platformi Truth Social u utorak (16. prosinca), Trump je rekao da je Venezuela „potpuno okružena najvećom Armadom ikad okupljenom u povijesti Južne Amerike" prije nego što je rekao da je naredio blokadu.
Od kraja kolovoza, Washington je ulagao u veliko jačanje mornarice diljem Karipskog mora – jednog od najvećih pomorskih akcija SAD-a u regiji nakon Kubanske raketne krize 1962. Desetak vojnih plovila se kreće ili se kretalo u Karibima u proteklim tjednima, uključujući nosače letjelica, razarače s raketama i jurišne brodove.
Kako će funkcionirati blokada ?
Pomorska blokada je vojna operacija u kojoj ratni brodovi okruže ciljanu obalu kako bi spriječili pomorski promet – ulaz ili izlaz iz područja. Trumpova prijetnja odnosi se na „sve sankcionirane naftne tankere koji idu prema, ili iz Venezuele".
Prošlog su tjedna snage SAD-a zaplijenile naftni tanker na obali Venezuele. Američka državna odvjetnica Pam Bondi rekla je da je tanker prenosio sankcioniranu naftu iz Venezuele prema Iranu. Caracas je taj potez ocijenio kao čin „međunarodnog piratstva".
Helikopter američke vojske leti blizu naftnog tankera. Glavna državna odvjetnica SAD-a, Pam Bondi okarakterizirala je to kao američku zapljenu nafte s venezuelske obale. Slika s kamere, piše "unclassified" (neidentificirano) zelenim slovima.Helikopter američke vojske leti blizu naftnog tankera. Glavna državna odvjetnica SAD-a, Pam Bondi okarakterizirala je to kao američku zapljenu nafte s venezuelske obale. Slika s kamere, piše "unclassified" (neidentificirano) zelenim slovima.
U slučaju uspješne i cjelovite primjene, pomorska blokada će drastično smanjiti količinu nafte koja dolazi iz Venezuele. Međutim, još nije potpuno jasno koji tankeri će biti pogođeni ili kako će se točno blokada provesti. Kako je to čest slučaj s Trumpovim obećanjima na društvenim mrežama, postoje i pravne sumnje. Elena Chachko, stručnjakinja za međunarodno pravo s Pravnog fakulteta UC Berkeley, rekla je za Reuters da bi blokada postavila „ozbiljna pitanja na područjima domaćeg i međunarodnog zakona".
Iako je venezuelska državna naftna kompanija PDVSA pod strogim sankcijama, a mnogi brodovi koji tamo preuzimaju naftu su sankcionirani, drugi koji prevoze naftu iz te zemlje nisu.
Na primjer, američkom naftnom divu Chevronu je Bidenova administracija dala posebne dozvole u 2022. da nastavi s izvozom nafte iz Venezuele. Ideja je bila da se ublažavanjem sankcija prema Venezueli smanje pritisci na tržište nafte uslijed ruske invazije na Ukrajinu. U listopadu ove godine, Trumpova administracija je Chevronu dala novo odobrenje za proizvodnju nafte u Venezueli s objašnjenjem da je američka tvrtka bitan partner Caracasa.
Utjecaj američkih sankcija je već vidljiv
Venezuela je gotovo u potpunosti ovisna o nafti za državne prihode. Sirova nafta i povezani proizvodi kao petrokemikalije čine više od 90% venezuelskih izvoznih prihoda. Oni Madurovu vrlo sankcioniranu i izoliranu vladu drže funkcionalnom i u moći. Stručnjaci kažu da bi, ako bi bilo više zapljena tereta ili ako bi Trump bio dosljedan s blokadom, velik dio venezuelske nafte ostao u zemlji. Onaj dio koji ipak dospije na strana tržišta vjerojatno bi se prodavao po znatno nižoj cijeni.
Već ima dokaza da nedavna zapljena venezuelskih tankera od strane američkih snaga i prijetnja daljnjih mjera ima utjecaja. Prema analizi podataka firme S&P Global Commodities Insights, uvelike se smanjio broj naftnih tankera koji idu prema Venezueli. Britanska tvrtka je u izvješću u utorak, rekla da je tjednu od 14. prosinca, 17 tankera putovalo prema ili iz venezuelskih teritorijalnih voda. Dakle, došlo je do pada u odnosu na 24 plovila mjesec dana ranije. Izvještaj S&P-a također navodi da se čini da se nekoliko sankcioniranih plovila trenutno "okreće" od venezuelskih voda i šireg pojasa Karipskog mora nakon zapljene tankera od strane SAD-a i naknadnih najava sankcija.
Strateški zrakoplov bombarder B-552 i brzi borbeni avioni "Hornet" lete nad Karipskim morem po naredbi Donalda Trumpa u znak demonstracije sile protiv Venezuele.Strateški zrakoplov bombarder B-552 i brzi borbeni avioni "Hornet" lete nad Karipskim morem po naredbi Donalda Trumpa u znak demonstracije sile protiv Venezuele.
Strateški zrakoplov bombarder B-552 i brzi borbeni avioni "Hornet" lete nad Karipskim morem po naredbi Donalda Trumpa u znak demonstracije sile protiv Venezuele.Foto: Mc2 Daniel Ruiz/U.S. Navy/Planet Pix/ZUMA/picture alliance
U četvrtak, 11. prosinca, SAD je sankcionirao šest brodarskih tvrtki i šest tankera koji su redovito poslovali u venezuelskom naftnom sektoru, a očekuju se dodatne sankcije u nadolazećim tjednima.
Može li Venezuelska ekonomija podnijeti štetu?
S obzirom na razinu krize koju je venezuelska ekonomija podnijela u proteklom desetljeću, malo tko može predvidjeti snagu novih mjera, te pitanje ugroze Madurove vlasti. Proizvodnja nafte u padu je već godinama zbog sankcija, korupcije i lošeg ekonomskog upravljanja. Venezuela ima najveće poznato naftno ležište u svijetu, ali sve teže ostvaruje prihode od njega .
Za vrijeme mandata Madurovog prethodnika, pokojnog Huga Cheveza, cijene nafte i prihodi su se znatno povećali, ali su u posljednjem desetljeću u dramatičnom padu. Caracas je nekada u godini zaradio preko 85.6 milijardi EUR od nafte, a sada je iznos bliži 18.6 milijardi EUR.
Venezuelska ekonomija prošla je kroz „najveći ekonomski kolaps za nekonfliktnu zemlju u posljednjih gotovo 50 godina", u razdoblju kada je Maduro preuzeo vlast u travnju 2013., tvrdi Međunarodni monetarni fond (MMF).
Što sa svjetskim tržištem nafte?
Iako su cijene nafte u srijedu, 16. prosinca, skočile više od 1%, većina analitičara smatra da će Trumpova prijetnja blokade na venezuelski izvoz imati ograničen utjecaj na svjetsko tržište. „Općenito, izvoz iz Venezuele je relativno mali u odnosu na globalne zalihe. Sa svim očima uprtima na pregovore između Rusije i Ukrajine, tržište je i dalje u riziku pada", rekao je jedan naftni trgovac za Reuters.
Muyu Xu, viši naftni analitičar iz briselske tvrtke Kpler koja se bavi analizom podataka, rekao je za Reuters da iako venezuelska proizvodnja nafte čini 1% svjetske proizvodnje, „većina je koncentrirana na mali krug kineskih kupaca, dok ostatak odlazi u SAD i Kubu".
Postoje sumnje da će na svjetskom tržištu nafte u 2026. biti previše zaliha. Saad Rahim, glavni ekonomist trgovačkog giganta, Trafigure, rekao je ranije ovog mjeseca za Financial Times da će se tržište nafte suočiti s „ogromnim viškom" jer će se novi val ponude suočiti sa oslabljenim globalnim gospodarstvom, što će stvoriti dodatan pritisak na ionako padajuće cijene sirove nafte u 2026.
