Tužba je podignuta na Federalnom sudu za međunarodnu trgovinu sa sjedištem u New Yorku, a tužitelji tvrde da Trump nema ovlasti za uvođenje carina kakve ima, već bi mu trebalo odobrenje Kongresa.
Trump je carine opravdao uvođenjem izvanrednog stanja zbog velikog vanjskotrgovinskog deficita SAD-a. Također je povezao carine protiv Kanade, Meksika i Kine s krijumčarenjem droge u Sjedinjene Države.
Tvrde da Trumpu treba odobrenje Kongresa
Ustav, odnosno zakon iz 1970-ih daje predsjedniku ovlast da djeluje u izvanrednim situacijama vezanim uz carinu. No, i tužba u New Yorku i tužba u Kaliforniji koju je prošlog tjedna podnijela ta država tvrde da nema temelja u zakonu da Trump poduzme takve mjere i da bi mu trebalo odobrenje Kongresa za nametanje carina.
“Prisvajajući sebi ovlasti za nametanje velikih i stalno promjenjivih carina na bilo koju robu koja ulazi u Sjedinjene Države, iz bilo kojeg razloga koji smatra prikladnim za proglašavanje izvanrednog stanja, predsjednik je prekršio ustavni poredak i donio kaos u američko gospodarstvo”, navodi se u tužbi koju je sažeo New York Times.
U tužbi se navodi da zakon zapravo ne daje Trumpu ovlasti koje namjerava dati. Kao što je pokazalo istraživanje Kongresa, nijedan predsjednik nikada nije upotrijebio zakon za nametanje carina.
Odgovor Bijele kuće
Bijela kuća je na tužbu odgovorila tvrdnjom da državna tužiteljica New Yorka Letitia James ponovno stavlja lov na vještice ispred dobrobiti svojih birača.
Trump je 2. travnja proglasio Danom oslobođenja SAD-a uvođenjem recipročnih carina protiv cijelog svijeta, što je izazvalo velike burzovne krahove i rasprodaju američkih državnih obveznica, pad dolara te sve glasnija upozorenja o prijetećoj recesiji i višoj inflaciji.
Nekoliko dana kasnije, kao odgovor na reakcije tržišta, najavio je 90-dnevnu tarifnu pauzu i spustio carinu na deset posto za gotovo sve zemlje.
Izuzeo je Kanadu i Meksiko jer im je već uveo carine od 25%. Kina je podigla carine na 145 posto, a i sama je podigla carine na uvoz iz Sjedinjenih Država na 125 posto.
