Kriza u Volkswagenu (VW) je "vrlo ozbiljna", ali nije došla neočekivano, rekao je predsjednik ekonomskog instituta Ifo Clemens Fist.
Problemi potresaju automobilsku tvrtku već duže vrijeme, rekao je Fist za televiziju ZDF u četvrtak. I prije je bilo planova za otpuštanje zaposlenika, ali ih je uprava odgodila, dodao je.
Odavno je poznato da će ekspanzijom e-automobila Njemačka biti na gubitku jer se baterije uglavnom proizvode u inozemstvu, rekao je Fist.
"U tom segmentu nemamo komparativnu prednost", istaknuo je, zaključivši da će njemačka autoindustrija vjerojatno stagnirati ili otići u minus.
Strukturne promjene zahtijevaju prilagodbu, što znači da će zaposlenici posao morati potražiti u drugim sektorima.
Ranije ovog tjedna Volkswagen je otkrio planove za zatvaranje najmanje tri tvornice u Njemačkoj, otpuštanje desetaka tisuća zaposlenika i smanjenje plaća zaposlenima s punim radnim vremenom za 10 posto.
Osim toga, koncern je u prethodnom kvartalu zabilježio pad dobiti.
Koliko je situacija ozbiljna, potvrdila je istoga dana predsjednica Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), Hildegard Müller. Prema njenim riječima, prijelaz na električnu mobilnost će u sljedećih deset godina u njemačkoj automobilskoj industriji koštati dodatnih 140.000 radnih mjesta. Od 2019. godine već je ukinuto oko 46.000 radnih mjesta. „Transformacija naše industrije je ogroman zadatak", rekla je za Reuters i dodala: „Ključno je da politički okvir podržava i prati ovu promjenu."
Poziv na „politiku" uvijek postaje glasan kad poduzeća traže povoljnije uvjete za poslovanje. U slučaju Volkswagena, taj poziv ima posebnu težinu jer u koncernu politika sudjeluje u upravljanju.
Osnovan 1938. kao državno poduzeće, Volkswagen ni nakon poraza Njemačke u Drugom svjetskom ratu i ponovnog pokretanja proizvodnje nije postao potpuno samostalna kompanija nego je djelomice u državnom vlasništvu. Tako je i predsjednik vlade njemačke savezne pokrajine Donja Saska, u kojoj se nalazi grad Wolfsburg gdje je sjedište VW-a, član nadzornog odbora ovog svjetskog koncerna.
Tako se premijer Donje Saske, Stephan Weil (Socijaldemokratska stranka) nalazi u dvostrukoj ulozi kada zahtijeva „pronalaženje alternativnih rješenja" i naglašava da politika mora dati svoj doprinos. Na primjer on traži uvođenje novih poticaja za kupnju električnih automobila te ublažavanje EU graničnih vrijednosti za ispušne plinove automobila s motorima na unutrašnje sagorijevanje.
Na razini Njemačke, do sada nije učinjeno ništa kako bi se promijenili gospodarski okviri, smatra direktorica berlinskog ureda američkog think tanka German Marshall Fund, Sudha David-Wilp. U razgovoru za DW, gospodarske poteškoće Njemačke pripisala je tome što se razne vlade nisu usudile poduzeti bolne, ali nužne reforme.
„Godine pod vodstvom gospođe Merkel", precizirala je David-Wilp, „bile su prilično udobne za Njemačku, a zemlja je bila dovoljno bogata da prođe kroz pandemiju COVID-19. No, potrebne su reforme, ali s obzirom na uspjeh populista, etablirane stranke žele da se Nijemci gospodarski osjećaju sigurno kako ne bi pribjegavali strankama koje šire strah." I zato odgađaju promjene.
Za Volkswagen situaciju dodatno otežava činjenica da berlinska politika ne vodi dosljedan kurs u promicanju e-mobilnosti. Dok SPD-ovac Weil traži poticaje za električna vozila, berlinska „semafor-koalicija" ih je uglavnom ukinula već i argumentom kako takva vozila trenutno ionako najprije kupuju imućnija domaćinstva kao drugi ili čak treći auto u kućanstvu. Vladine stranke SPD, Zeleni i FDP ne vode zajedničku politiku. Tako Frank Schwope, osim „pogrešnih odluka VW-ovog menadžmenta", za Volkswagenove probleme krivi i neodlučan i nejasan politički kurs njemačke vlade.
I premnogo automobila uzaludno čeka kupce, a stručnjaci su uvjereni kako bi država tu trebala učiniti mnogo više i dosljednije se založiti za spas industrijske proizvodnje u ovoj zemlji.Foto: Julian Stratenschulte/dpa/picture alliance
Vrijeme je za promjene
Pritom je kriza u Volkswagenu samo dio puno šire krize. Bivši predsjednik Ifo instituta Hans-Werner Sinn smatra da je „Volkswagen je samo prva žrtva." Žrtva e-mobilnosti, zabrane motora s unutarnjim sagorijevanjem u EU i visokih energetskih troškova u Njemačkoj. Protiv toga se mora djelovati, jer „de-industrijalizacija nije tema budućnosti, već tema sadašnjosti", smatra Sinn.
A Franziska Palmas, ekonomistica u londonskoj tvrtki Capital Economics, za DW kaže da je „VW je simptomatičan za širu krizu njemačke industrije". To se vidi i iz činjenice da je industrijska proizvodnja u srpnju bila gotovo deset posto ispod razine početka 2023. godine. Trenutno je u šestogodišnjem trendu pada.
„Volkswagen je simbol uspjeha njemačke privrede u posljednjih 90 godina", rekao je Carsten Brzeski za DW. No, sada VW simbolizira krizu: „Problemi VW-a trebali bi biti konačan poziv za buđenje njemačkim političarima da kroz investicije i reforme zemlju ponovno učine privlačnom."
