"Želimo potaknuti sugrađane da prazne stanove stave na tržište. Nakon potpisivanja ugovora dobit će novac u dvije rate, a našim građanima najam će biti osjetno povoljniji', najavio je ministar graditeljstva Branko Bačić u svjetlu nedavno predstavljenog Nacionalnog plana stambene politike koji bi do 2030. godine trebao olakšati stvari građanima
Vlastita nekretnina za mnoge je samo san, cijene kvadrata odavno su premašile sve barijere, a vladajući do 2030. godine žele popraviti stanje. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić u Intervjuu tjedna Media servisa iznio je niz mjera kojima bi trebali omogućiti priuštivo stanovanje u Hrvatskoj. Jedan od alata jest i uvođenje poreza na nekretnine, koji je, kako ministar kaže, remodeliran porez na kuće za odmor:
- Možda bih, to sam već nekoliko puta rekao da bi našim građanima bilo jasnije, taj porez primjerenije nazvati porez na stambene jedinice koje nisu u funkciji stanovanja. Dakle, mi smo kroz poreznu reformu već znali naše mjere iz stambene politike i stambene strategije pa smo zajedno s Ministarstvom financija htjeli prazne stanove oporezovati, prvi puta oporezovati, kako bismo na određeni način potaknuli naše sugrađane da te prazne stambene jedinice podignu na tržište.', rekao je Bačić.
A da bi to napravili država je otišla i korak dalje. Nacionalnim planom stambene politike do 2030. godine žele mladima olakšati dolazak do nekretnine jer imamo čak 600 tisuća praznih stanova:
- Te prazne stambene jedinice koje su građene za stanovanje, u koje je država zajedno s lokalnom samoupravom uložila ogromna sredstva - u prometnu infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, da bi se na određenim dijelovima naših gradova izgradile zgrade i u njima stanovi, sada ti stanovi ili su u nekoj drugoj funkciji kratkoročnog najma ili se u njima obavljaju djelatnosti bilo koje vrste. Želimo ih podignuti na tržište, a posebno one prazne stanove.'
A brojni građani zbog problema u najmu nisu se odlučivali svoje nekretnine iznajmljivati. Država se zbog toga odlučila plaćati naknadu vlasnicima nekretnina, a oni koji se odluče za ovu mjeru potpisat će ugovor u trajanju od tri do 10 godina, a novac će dobiti u dvije rate:
- Htjeli smo reći - vi ćete biti mirni na određeni način, mi ćemo preuzeti ugovorom vaš stan, uspostavit ćemo svojevrsno javno-privatno partnerstvo gdje ćemo vama iznos sredstava koji je predviđen za cjelokupno trajanje najma isplatiti unaprijed, u dvije rate, a država na sebe preuzima tu brigu, taj odnos s najmoprimateljem i s njime ćemo mi do kraja najma provoditi taj odnos.'
S obzirom na enormnu brojku praznih stanova, Bačić je otkrio kojem se broju nadaju.
- Mi smo onako ocijenili da bi to do kraja razdoblja na koje se provodio ovaj program mogli imati devet tisuća stanova koji bi se onda podigli na tržište, a bili bi prazni..
Resorni ministar pojasnio je i tko će se sve moći prijaviti u ove mjere:
- Priuštivo stanovanje je okolnost u kojemu obitelj više od 30 % svojih mjesečnih prihoda troši na stan i režije. Svi oni naši sugrađani koji nemaju riješeno stambeno pitanje, koji su upravo u toj poziciji, da si ne mogu priuštiti priuštivo stanovanje, mogu se prijaviti Agenciji. Agencija će iz fonda stanova koje će posjedovati od strane najmodavca ili vlasnika stan, odgovarajući stan uz priuštivu najamninu prepustiti najmoprimatelju, objasnio je Bačić.
A vlasnik stana od 65 kvadrata u Zagrebu tako bi dobio novac kroz dvije rate:
- To su iznosi primjerice za Zagreb, za vlasnika koji ima stan 65 kvadrata, a potpiše ugovor na šest godina 42 tisuće eura. To nije mali iznos koji će oni dobiti gotovo unaprijed - polovicu iznosa odmah, a nakon dvije-tri godine još toliki isti iznos.', ilustrirao je ministar graditeljstva.
Kada se ta cifra podijeli na broj mjeseci, ispada da će država vlasnicima takvog stana isplaćivati 583 eura mjesečno. U razgovoru za Media servis Bačića su pitali koliko bi onda takav stan plaćala obitelj koja ulazi u program, odnosno, imaju primanja manja od prosječnih, a viša od minimalnih:
- Otprilike vam je to, u najnepovoljnijem odnosu, negdje oko 60 % bi plaćao pojedinac, odnosno obitelj koja je u tom našem ugovornom odnosu. Ovisi o tome koliko ima djece, koliko su ona stara, dakle imamo tu razrađen cjelokupan sustav. To vam je negdje na razini prosječne plaće za obitelj koja ima četvoro članova, dakle roditelji i dvoje djece negdje oko 40 % do medijalne cijene plaćala bi država, a oni bi državi plaćali 60 %.', objasnio je.
