Plenković je nakon sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima podsjetio da je rast prosječnih plaća u mandatu njegove vlade bio 48 posto, dok je u mandatu Zorana Milanovića bio 2,8 posto, što po njegovim riječima govori o snažnoj opredijeljenosti Vlade da podiže gospodarski i socijalni standard građana.
Objasnio je da je to je bio cilj svih poreznih reforma, rasterećenja, gospodarskog rasta, dizanja prosjeka razvoja Hrvatske s 59 posto prosjeka na 73 posto prosjeka EU, dok su svi pregovori sa socijalnim partnerima imali jednu važnu karakteristiku - konsenzualni trend dogovora o povećanju plaća.
Plaće rasle puno više od godišnje inflacije
Premijer je ustvrdio da je povećanje plaća u zadnjih sedam godina više u odnosu na kumulativnu inflaciju, odnosno da su plaće rasle puno više nego što je bila godišnja inflacija, a kad se sve to skupa zbroji ekonomski i socijalni standard naših građana je viši.
Rekao je i da rade na novom Zakonu o plaćama koji će obuhvatiti državne i javne službe, gdje savjetodavnu ulogu ima Svjetska banka koja prati rad ministarstava u tom pogledu.
Upitan hoće li ministar Beroš razgovarati s predstavnicima medicinskih sestara i tehničara rekao je da hoće i da oni razgovaraju stalno, kao i svi drugi ministri u svojim resorima. "Jako je važno da ministri maksimalno identificiraju sve bitne teme, a nakon toga konačne odluke dogovaramo na razini vlade", dodao je.
Ponuda Malenice sucima sjajna
U vezi zahtjeva sudaca za većim plaćama ustvrdio je da je ponuda ministra Malenice o kojoj je izvijestio koaliciju sjajna, razgovaraju i nastavit će, a sutra je sastanak radne skupine. "Razumijem suce, svi žele imati bolje plaće”.
Ne smatra da je to što je Ministarstvo pravosuđa zatražilo popis onih koji su u bijelom štrajku pritisak na neovisnu sudbenu vlast jer kao tijelo zaduženo za organizacijske aspekte vjerojatno ima pravo znati tko je ili nije u štrajku.
Ne smatra niti neuobičajenim što je Ministarstvo napravilo istraživanje o potpori javnosti štrajku, jer "što bi inače trebala država, na temelju toga kako puše vjetar određivati neke stvari", a kaže i kako to nije prvi put da se bilo koje ministarstvo upustilo u ispitivanje pojedinih tema na način da koriste agencije koje se time bave.
Komentirao je i sjednicu Odbora za pravosuđe čiji su članovi ispitivali glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek o okolnostima ostavke tadašnje ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.
"Što se nas tiče važno je da se Odbor održao, da je glavna državna odvjetnica koja ima naslov da dođe pred Hrvatski sabor ili neka od njegovih tijela odgovorila na pitanja zastupnika i to je sve”, rekao je Plenković.
Odbacujem oporbene teze da HDZ upravlja DORH-om
Za teze oporbe da HDZ upravlja DORH-om i da je glavna državna odvjetnica njegova "produžena ruka", ustvrdio je da u opoziciji dominiraju agresija, fabricirani argumenti, izmišljene teze, kuloarska pabirčenja koja se perpetuiraju i to onda postaje dio naslovnica, a imaju i podršku pojedinih komentatora.
"Stvari su tu vrlo banalne. Dokazivati nekom da je DORH neovisan u mandatima naših vlada, morate biti slijepi, gluhi i nijemi da nije jasno kakva je situacija ovdje. Da DORH funkcionira tako da je marioneta u rukama nekog od nas, onda se niti pet posto visokoprofilnih slučajeva koje smo imali u političkom smislu ne bi nikada dogodilo", rekao je.
Ocijenio je da su teze oporbe "toliko stupidne da ne zna kome su više zanimljive da ih perpetuira", no kaže da razumije oporbu jer im je njihova politička pozicija političke stabilnosti nerješiva enigma. "Ne mogu pobijediti i onda idu s difamacijom i napadaju državnu odvjetnicu radi nekih internih odluka DORH-a".
"Da smo mi nekakva zavjerenička ekipa valjda bi našli nekoga u DORH-u da se javi na natječaj za ravnatelja USKOK-a ako je nešto bilo problematično s bivšom ravnateljicom. Sve te teze su lako oborive, u biti su jadne i nekada mi ih je žao", zaključio je premijer.
