"Beroš, kao niti njegovi prethodnici, jednostavno nema političke hrabrosti predložiti stvarnu reformu zdravstva jer mu je jedini modus vivendi opstanak na ministarskom stolcu pod svaku cijenu te nezamjeranje premijeru", stoji u priopćenju HUBOL-a.
"I ova je reforma, kao i prošle, tek 'fake' reforma koja ocrtava svu nemoć i neznanje zdravstvene administracije", ocjenjuje udruga liječnika.
Navode da su za sadašnje stanje zdravstvenog sustava odgovorne sve bivše zdravstvene administracije, kao i ova sadašnja. Niti jedna od proteklih reformi nije uistinu bila reforma, niti jedna nije uključila politički, stručni i društveni konsenzus i sve su ostale tek rečenice pune dobrih i neostvarenih želja.
"Sudeći po javnim istupima ministra zdravstva Beroša, i ova "reforma" je ista takva: prazan naramak lijepih želja, bez spremnosti na značajne, a nužne promjene sustava, tek buket praznih floskula", smatra HUBOL.
Liječnici od reforme ne očekuju značajne pomake na bolje jer smatraju da prijedlozi zakona pokazuju da ministar i njegovi pobočnici u ministarstvu ne znaju i ne mogu riješiti ključne probleme zdravstva, poput npr. kadrovskog urušavanja primarne zdravstvene zaštite (PZZ).
Umjesto stvaranja uvjeta u kojima bi obiteljska medicina postala atraktivna specijalizacija te kadrovskog jačanja mreže PZZ-a, oni su, kažu, naumili koristiti tek diplomirane, mlade liječnike kao svojevrsno carevo novo ruho.
Njih oko 500, koliko ih godišnje diplomira, dobit će obvezu da godinu dana rade u primarnom zdravstvu kako bi se prikrila dubina kadrovske devastacije te grane medicine. S druge strane, bolnički specijalisti, od kojih neki imaju i po 200 prekovremenih sati godišnje, raspoređivat će se po domovima zdravlja.
Manipulativna retorika kojom to Beroš opravdava objašnjavajući da su se liječnici besplatno školovali te da trebaju vratiti dug državi tj. sugrađanima, ne pripada u javni dijalog već u birtijaško nadmudrivanje, poručuje HUBOL.
Desetljeća političke nebrige za hrvatsko zdravstvo sada bi trebali platiti liječnici kojima se nameće prisila jednogodišnjeg rada u PZZ-u (bez ikakve razrade tog modela) i još veće opterećenje prekovremenim satima, kažu u HUBOL-u.
