Novi stanovi i dalje su iznimno traženi na tržištu, bez obzira što su cijene metra četvornog novogradnje prošle godine poskupjele za 20, a u Zagrebu više od 32 posto u odnosu na 2021., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Val poskupljenja godinama je već gotovo pa 'zlatni' standard na tržištu nekretnina. Cijene novih ali i stanova u starogradnjama u stalnom su porastu. Što je pritom generator rasta, jedan ili više čimbenika manje je bitno.
Stanovi su većini, pogotovo mladima, postali nedosanjani san, a mjere subvencioniranja stambenih kredita, stalna potražnja, inflacija, kao i rast cijena materijala te rada, konačnu cijenu kvadrata dižu u nebo. Sa time se slaže i direktor agencije Sky nekretnine Sanjin Rastovac.
'Sve navedeno definitivno je utjecalo na rast cijena. Dok god imamo visoku inflaciju i rast apsolutno svih proizvoda, posljedično ćemo imati i porast cijene rada, na kraju i nekretnina. Podizanjem kamatnih stopa pokušava se stati na kraj inflaciji, a visoke kamatne stope znače i manje kupaca, odnosno pad potražnje. Hoće li taj pad broja kupaca biti dovoljan za korekcije cijena, to ćemo vidjeti, ali treba imati na umu kako 36 posto kupaca čine stranci, pa dok god oni nastavljaju kupovati, na tržištu se ne očekuju korekcije.'
Stranci pritom, dodaje Rastovac, nekretnine kupuju za godišnji odmor ili kao investiciju u smislu dnevnog najma jer cijene koje se kod nas postižu su relativno visoke, a porez je gotovo nikakav. Istodobno, jedino mlađi kupci kupuju za sebe, dok većina ostalih nekretnine vidi kao sigurniju štednju od držanja u banci ili ulaganja u dionice. Ako uzmemo u obzir kako će isti i prihodovati od najma nekretnine te da će cijena kvadrata dugoročno rasti, onda to ulaganje ima smisla.
Bez obzira na sve ističe naš sugovornik, tržištu stalno nedostaje popriličan broj kvalitetnih stanova novije gradnje, odnosno novogradnje. 'Svi investitori koji za svoje novogradnje postave koliko toliko normalnu cijenu, stanove prodaju prije nego krenu s gradnjom, a ukoliko se nalaze na top lokacijama kao što su Jarun, Vrbani, Maksimir, tada može doći i do licitiranja.'
Uz sve navedeno i cijene su realno puno više od statističkih podataka. U Zagrebu je prema statistici prosječna cijena oko 2700 eura za metar četvorni, ali za taj iznos kaže Rastovac, jako teško ćete naći pristojan stan.
'Ako pričamo o manjim kvadraturama, 30-50m2, tada je cijena kvadrata u rangu 3000 do 4000 eura. Govorimo o useljivim stanovima na ok lokacijama. Što se novogradnje tiče, cijene kreću od 2700 eura po kvadratu za stanove na rubnim dijelovima grada, oko 4000, 4500 za kvartove poput Jaruna, Trešnjevke ili Maksimira, pa sve do 8000 eura za centar.'
Foto: Boris Kovacev/CROPIX
Iako se očekivalo kako bi se kupci uslijed visokih cijena mogli više okrenuti nekih drugim tipovima stambenih prostora, do toga ipak nije došlo. Trend povećanog interesa kupaca za kućama i zemljištima nastao je uslijed korone te potresa, ali i dalje je interes za tim tipom nekretnina znatno manji negoli za stanovima. Standardno je najveći interes za manjim dvosobnim stanovima u novijim Ipak, određeni broj kupaca, prije svega mlađe generacije, ističe Rastovac, primorani su razmišljati o selidbi u neke od gradova 'satelita' unutar zagrebačkog prstena, zbog toga što za iste novce u Zagrebu ne mogu priuštiti stan potrebne kvadrature.
'Imali smo u agenciji mnogo takvih primjera pri prodaji novogradnje u Zaprešiću gdje su kupci izračunali kako će za isti iznos u Španskom dobiti oko 70m2, a u Zaprešiću 100m2 u kvalitetnijoj zgradi. Samobor, Velika Gorica, Dugo Selo, pa i Karlovac profitirat će od visokih cijena u Zagrebu, a u Zaprešiću se trenutno najviše gradi.'
Ipak, Rastovac je za kraj ponudio i koliko toliko utješne vijesti za sve one koji pokušavaju riješiti vlastito stambeno pitanje te traže idealne kuće ili stanove. 'Osobno očekujem usporavanje rasta cijena, a u nekom periodu ove godine stagnaciju potražnje te posljedično malu korekciju cijena kod stanova u starogradnji. Mišljenja sam kako bi to bilo i dobro za tržište, jer neki prodavatelji su pretjerali s traženim cijenama. Napominjem riječ "tražene" cijene, jer one se u nekim slučajevima razlikuju i za 15 do 20 posto od postignute prodajne cijene.'
