Istraživanje pokazuje da su kućanstva imala ukupno 269 bilijuna (269 tisuća milijardi) eura bogatstva, što je 8,7 posto više nego 2023. godine.
Brojka uključuje gotovinu, bankovne depozite, vrijednosne papire (dionice i obveznice), imovinu u mirovinskim fondovima, ali ne i nekretnine. Najbogatijih deset posto Zemljana posjeduje 85 posto sve globalne financijske imovine.
Na vrhu liste najbogatijih zemalja po neto financijskoj imovini su SAD (311 tisuća eura bogatstva po glavi stanovnika) ispred Švicarske (269 tisuća eura), a kada se uzme u obzir imovina u nekretninama, Švicarska je ispred SAD-a.
Dionice ključan faktor
Iz Allianza ocjenjuju i da je posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno za rast imovine.
U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. S 11,5 posto u 2023. i 12 posto u 2024., vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine.
Međutim, napominju, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama.
Inače, kod sjevernoameričkih štediša vrijednosni papiri čine 59 posto portfelja, u zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 posto, dok u Hrvatskoj 27 posto.
