Reakcije na lansiranje umjetne inteligencije “velikog jezičnog modela” ne prestaju. Najnaprednija verzija ChatGPT-a lansirana je u ožujku ove godine, njegova preteča još u studenom, a društvo se već podijelilo, na one koji u ovome vide iznimne prilike do onih, poput Italije, koji su taj alat zabranili.
Čovječanstvo se već sad svakodnevno koristi nizom rješenja čiji elementi spadaju u umjetnu inteligenciju, od GPS sustava do Google tražilice, a odgovor na pitanje zašto svi odjednom pričaju o umjetnoj Inteligenciji (UI), nalazi se u činjenici da se takve rasprave javljaju periodično, a povezane su s naprecima u razvoju.
Nedavni bum u zanimanju za temu potakla su rješenja ChatGPT-a, a tu je i DALL·E koji od teksta pravi fotografije.
Chatbot je utemeljen na velikom jezičnom modelu koji s čovjekom može ostvariti razgovor, odgovarati na pitanja, pisati eseje, seminarske radove, pjesme, pa i poslovne planove.
Fascinantni iskoraci
Profesor s FER-a Jan Šnajder ističe da se, iako još uvijek nemamo umjetnu inteligenciju kakvu znanstvenici žele razviti, iskorak u pojavi ChatGPT-a nije očekivao još barem 20 godina.
Upravo je to razlog opravdanog zanimanja znanosti i javnosti, ističe.
“S pravom su javnost i znanstvena zajednica fascinirani ovim iskoracima, ali s druge strane, mislim da je sada plastičnije naslutiti koje probleme UI može donijeti, u općenitom smislu interakcije tehnologije s društvom. Ovi su iskoraci veći nego što su bili prošli, i mislim da je trenutak da se razmišlja kako dalje s tim ići”, ističe Šnajder.
U znanstvenom smislu, ChatGPT je fascinantan jer je pokazao da kvantiteta, u smislu količine podataka s kojim sustav raspolaže, dovodi do kvalitete.
“U umjetnoj inteligenciji postoje dvije struje - jedni smatraju da je pravi put do opće inteligencije mora biti metodološki, a drugi da postojeću tehnologiju dubinskog učenja neuronskih mreža, samo trebamo nahraniti s puno podataka. Ispada da ChatGPT - što ga se više hrani podacima, on ispada bolji”, istaknuo je Šnajder.
Odnosno, ispada da model koji predviđa sljedeću riječ, može indirektno riješiti centralne probleme s kojima se bore znanstvenici u umjetnoj inteligenciji, a to je zaključivanje, dodaje.
Od distopijskih strahova do egzistencijalnih pitanja
U javnosti su različite reakcije na pojavu OpenAlovog chatbota, interaktivnog komunikacijskog sustava koji oponaša prirodan jezik.
S jedne strane, zagovarači umjetne inteligencije i optimisti u pogledu njezinog utjecaja na čovječanstvo, tvrde da će ona mnogima olakšati živote.
Drugi upozoravaju na etička, socijalna, politička i egzistencijalna pitanja koja taj tehnološki napredak postavlja.
Šnajder kaže kako je očekivano da se ta stara pitanja pojavljuju u slučajevima novih napredaka, a scenariji protivnika kreću se od ekstrema, do nekih zaista otvorenih pitanja koja bismo kao čovječanstvo trebali riješiti.
“Znamo da je nezahvalno predviđati budućnost osobito kada je u pitanju tehnologija koja dubinski mijenja odnos čovjeka i društva, ali nikada u povijesti nismo imali ovakvo nešto, da imamo tehnologiju koja je potencijalno u stanju, ako se dalje razvija, potpuno zamijeniti kognitivne sposobnosti čovjeka”, poručuje.
Društveni dogovor: Što želimo?
Neki se pribojavaju gotovo distopijskih scenarija iz filmova znanstvene fantastike da će se umjetna inteligencija, predvođena nekim svojim ciljevima, oteti kontroli i odlučiti uništiti čovječanstvo, što, zaključuje, “nije konceptualno nemoguće”.
Drugi propitkuju kakav će biti utjecaj te tehnologije na radna mjesta, demokraciju, sigurnost i problem centralizacije ekonomske moći.
Razmišljajući je li negativan utjecaj na društvo neizbježan scenariji, Šnajder ističe da se on u teoriji može izbjeći “ako se kao društvo dogovorimo što želimo ili ne želimo”, kao što je takav globalan dogovor postignut oko nuklearne energije.
No, ističe da je u ovakvom društvenom sustavu koji sada imamo, jako skeptičan da bi do takvog dogovora moglo doći.
“To bi trebalo uključivati globalni konsenzus, koji nismo mogli postići oko naoko jednostavnijih problema kao što je bio covid”, ističe.
EU: Jedinstveni europski zakon
Pitanje regulative umjetne inteligencije na razini Europske unije riješilo se, za sada, etičkim smjernicama stručne skupine na visokoj razini koje propisuju sedam zahtjeva koje sustavi umjetne inteligencije trebaju imati.
No, uskoro bi na raspravu u Europski parlament trebao doći prijedlog europskog zakona - koji se u sve države članice planira izravno implementirati kako bi se pobliže reguliralo to, još uvijek i samim znanstvenicima, nepoznato polje.
Izazovi s kojima se susreću europski regulatori, ističe odvjetnica Marijana Šarolić Robić, izviru iz problema kako definirati umjetnu inteligenciju - treba li popisati sve rezultate, odnosno proizvode, usluge, alate poput Chat GPT-a ili samo tehnologije u kojima je ona sadržana.
Iako europski akt o umjetnoj inteligenciji još nije dobio konačan izgled, Šarolić Robić pita je li u konačnici dobro riskirati preregulirano tržište EU-a u kontekstu globalne konkurencije koja, poput Indije i Kine, nema nikakvu regulaciju.
“Kako ne ubiti inovaciju prevelikom regulacijom, a opet kako zaštiti potrošače od neminovnog izazova koji umjetna inteligencija donosi”, kaže.
Smatra da bi EU trebao za sada ostati na tom “mekom zakonu” i otvoriti raspravu u znanstvenoj zajednici što i kako regulirati tek kasnije.
Globalno tržište umjetne inteligencije trenutno je vrijedno 136 milijarde dolara (Statista.com), a tom se tržištu predviđa munjeviti rast.
U Hrvatskoj je, prema podacima udruge CroAI, u 2022. bilo 236 kompanija i startupova.
Alat za boljitak čovječanstva
Pravni savjetnik tvrtke Mindsmiths Bojan Stipić ističe da se u njoj bave primjenom umjetne inteligencije tako što su razvili software koji omogućuje razvoj digitalnih asistenata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Ista je tvrtka dobitnik globalne nagrade “Top of AI Startups” za odgovornu primjenu umjetne inteligencije.
Njihova rješenja već se koriste na tržištu - imaju implementirane digitalne asistente unutar telekomunikacijskih tvrtki, osmislili su kako dužnicima pomoći savjetom da se izvuku iz duga, kako olakšati pacijentima upravljanje bolešću.
“To su primjeri kako tehnologija pomaže ljudima da lakše i brže donose odluke. To je srž onoga što radimo”, ističe Stipić.
Tvrdi da njihov software poštuje europska etična načela poslovanja u umjetnoj inteligenciji.
“Upotrebljavamo rješenja koja su objašnjiva. Upotrebljavamo rješenja u kojima znamo kako je došlo do odluke. Ako stroj ne zna ili ne može, uključi se i alarmira čovjek, mi smo to ugradili u cijelu našu platformu”, kaže Stipić.
Smatra da je umjetna inteligencija samo alat koji će učiniti dobro čovječanstvu.
“Ljudi će imati više vremena za svoje interese - obitelj, prijatelje, vježbu. Primjerice, vrlo je vjerojatno da će naša generacija doživjeti da više nema radnika ni prodavača u trgovini, jer će svaki proizvod imati u sebi neki čip i sve će biti automatizirano”, poručuje Stipić.
