Neke europske zemlje, kao što su Švedska, Finska, Norveška i Njemačka, već pripremaju svoje građane za mogućnost šireg rata i krizne situacije pa im tako na različite načine daju savjete i informacije kako se pripremiti za tu mogućnost.
Aplikacije, brošure...
Njemačka je počela razvijati aplikaciju koja će ljudima pomoći pronaći najbliži bunker u slučaju napada. Švedska pak distribuira brošuru od 32 stranice pod naslovom ‘Ako dođe kriza ili rat‘, dok je pola milijuna Finaca već preuzelo vodič za pripravnost u hitnim slučajevima.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius kaže da već poduzimaju korake kako bi stanovništvo bilo spremno za rat. Naime, ruska invazija na Ukrajinu je znatno podigla sigurnosne napetosti na Baltiku, zbog čega su se Finska i Švedska odlučile pridružiti NATO svezu nakon desetljeća nesvrstanosti.
“Živimo u nesigurnim vremenima. Trenutačno se vode oružani sukobi u našem dijelu svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformiranja koriste se kako bi nas potkopali i utjecali na nas, stoji, među ostalim, u švedskom pamfletu”, prenosi The Guardian.
Skloništa
U Švedskoj je takav pamflet prvi put izdan tijekom Drugog svjetskog rata. Sada se njime građane pokušava informirati o sustavima upozorenja, skloništima, digitalnoj sigurnosti, ali i o tome kako koristiti WC ako nema vode.
Preporučuje se i držanje zaliha vode kod kuće, dosta deka, tople odjeće i alternativnih načina grijanja, posjedovanje radija na baterije i spremanje zaliha energetski bogate hrane koja se brzo priprema.
Švedski građani pozdravljaju ideju ovog pamfleta i ističu da je dobro biti spreman, no kažu da ne razgovaraju mnogi o mogućnosti rata.
“Bojim se jer znam što rat znači – preživjela sam rat”, rekla je i dodala da se opskrbila vodom, baterijskim svjetlima, svijećama i vazelinom, ispričala je za Guardian Ayan iz Somalije, koja je s petero djece sada u Švedskoj.
Zalihe hrane i vode
Zdravstveni radnici upozoravaju da mnogi u siromašnim područjima nemaju hrane ni za svakodnevni život, a kamoli za zalihe. Ističu da bi bolje bilo ljudima informacije davati osobno, a ne samo putem ovakvih pamfleta.
Sličnu je knjižicu u 2,6 milijuna kućanstava u Norveškoj podijelila tamošnja uprava za civilnu zaštitu.
Norveški pamflet savjetuje ljudima, na primjer, da drže zalihe hrane koja se ne kvari za barem tjedan dana, uključujući “dvopek, konzervirane mahunarke i grah, konzervirane namaze za sendviče, energetske pločice, sušeno voće, čokoladu, med, kekse i orašaste plodove. Savjetuju građanima i da se opskrbe osnovnim lijekovima, a to uključuje i tablete joda za slučaj nuklearnog incidenta. Preporučuje se imati i nekoliko bankovnih kartica, kao i zalihu gotovine.
Na zasebnoj finskoj web stranici građane se pita ‘Biste li preživjeli 72 sata‘. Misli se na krizne situacije i građane se poziva da svoje vještine i zalihe podijele u tekstovima. Stranica sadrži savjete o jačanju psihološke otpornosti kako se povećala sposobnost suočavanja s teškim okolnostima, osobna kibernetička sigurnost i sklonište u zatvorenim prostorima.
Iz finske ženske udruge za pripravnost u hitnim slučajevima kažu da su se mnoge žene upisale na tečajeve pripravnosti. Radio uređaji su se rasprodali, a svi već počinju pitati poznanike koliko vode imaju kod kuće.
Njemačka se fokusira na povećanje svojih skloništa nakon procjene da nacija od 84 milijuna ljudi ima manje od 600 javnih skloništa koja mogu zajedno primiti samo 480.000 ljudi. Također, njemačka se kućanstva pozivaju da prilagode svoje podrume, garaže ili spremišta, a u gradnji novih domova zakonska će obaveza biti da oni uključuju sigurna skloništa.
