Restorani i hoteli, pak, lani su bili jeftiniji za 4,6 posto, a ove su godine po cijenama dosegnuli prosjek EU, odnosno skuplji su za 0,4 posto. Tako stoji u najnovijim kvartalnim analizama RBA "Jesmo li spremni za usporavanje", koje ujedno donose prognoze da će inflacija ove godine biti osjetno viša od očekivanja, a po nešto višoj stopi rast će i BDP.
Krajem prošle godine prognoza je bila da će inflacija u 2025. iznositi oko tri posto i da će usporavati prema kraju godine. Međutim, to se nije dogodilo, pa je već u prvih devet mjeseci dosegnula stopu od 3,7 posto. Stoga je nova prognoza analitičara RBA da će u prosjeku toliko iznositi i na razini godine. Propala su i očekivanja da će ciljanu stopu od dva posto Hrvatska dosegnuti ove godine, pa analitičari RBA sada očekuju da će se to dogoditi tek krajem 2027. godine.
Energetske mjere
"Iako smo početkom godine prognozirali postupno popuštanje inflacije uslijed očekivanog blagog usporavanja domaće potražnje, dinamike tržišta rada i prethodne konvergencije cijena europskom prosjeku, sada je jasno da će inflacija u 2025. nadmašiti onu iz prethodne godine", kaže Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA. Razlog zbog kojeg se inflacija u Hrvatskoj "odlijepila" od trenda u eurozoni vidi u snažnoj osobnoj potrošnji koja "sputava uspostavljanje stabilnosti cijena".
Oko 80 posto poskupljenja odnosi se na hranu i usluge, što potiču i dalje snažan turizam i potrošnja kućanstava uslijed snažnog rasta plaća i povoljnih kretanja na tržištu rada. U idućoj godini očekuje se da će prosječan rast cijena iznositi oko tri posto. Uz ostalo, Vlada je najavila nastavak povlačenja energetskih mjera, zbog čega će u posljednjem tromjesečju rasti cijene struje i plina za kućanstva. U svakom slučaju, dokidanje energetskih mjera "neće dopuštati ubrzano smirivanje inflacije".
Kada je riječ o BDP-u, prognoza rasta podignuta je s ranijih 2,9 posto na 3,2 posto, prvenstveno zbog revizije Državnog zavoda za statistiku naviše za prethodno razdoblje, i to u području investicija. "Unatoč postupnom usporavanju, ekonomska aktivnost u 2025. ostaje snažna i iznadprosječna, potaknuta domaćom potražnjom, rastom plaća i europskim sredstvima", rekla je Živković Matijević. U prvoj polovici godine ekonomska je aktivnost rasla po prosječnoj stopi od 3,5 posto, ali prvi dostupni visokofrekventni pokazatelji ipak upućuju na usporavanje. Iduće godine stopa rasta trebala bi iznositi 2,6 posto, a godinu potom 2,5 posto. Rast i dalje predvodi domaća potražnja, prije svega osobna potrošnja i investicije, dok bi doprinos neto inozemne potražnje trebao biti negativan.
Produktivnost i konkurentnost
Uz snažan rast BDP-a, pozitivnu sliku zadržava i fiskalna politika, unatoč "eksploziji" proračunskih rashoda i povećanju deficita. Analitičari RBA tome dodaju i činjenicu da Hrvatska uživa i dobre ocjene kreditnog rejtinga, pa i povoljnu cijenu zaduživanja. Međutim, istodobno upozoravaju da razdoblje pozitivnog ekonomskog ciklusa Vlada nije iskoristila za reformu rashodne strane proračuna, pa se problemi mogu lako pojaviti u trenutku kada se ciklus okrene. Sve veći razlog za zabrinutost je sporiji rast produktivnosti od troškova rada, "što smanjuje konkurentnost i pojačava inflatorne pritiske".
