Čelnici su u službenom priopćenju potvrdili da proces počinje odmah i trajat će četiri mjeseca. Plan uključuje "znatno puštanje" dizela u roku od 20 dana, a razmatraju se i "dodatne količine dizela ako to bude potrebno".
Ova odluka uslijedila je nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio zabranom izvoza dizela ako europske zemlje ne pristanu na tržište plasirati veći dio svojih zaliha. Takav bi potez smanjio pritisak na cijene za američke potrošače uoči izbora za Kongres u studenom, ali bi istodobno povećao cijene u ostatku svijeta. Članice G7 dogovorile su da među njima neće biti nikakvih "izvoznih ograničenja na energente i energetske proizvode".
Skupinu G7 čine SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan, Njemačka, Italija i Francuska, a na sastancima sudjeluje i Europska unija.
Trumpova prijetnja i promjena stava
Donald Trump je u petak na društvenim mrežama objavio: "Europa je upravo pristala pustiti ogromnu količinu svojih zaliha dizela. Proces počinje odmah." Njegov ministar financija Scott Bessent ustvrdio je da američki poljoprivrednici, prijevoznici i poduzetnici "ne bi trebali snositi teret" rasta cijena.
Kasnije je u Bijeloj kući Trump izjavio da zabrana izvoza dizela "nikada nije bila stvarna opcija". Komentirao je i odluku G7 o puštanju goriva iz rezervi i rekao da je "Europa učinila veliku stvar".
"Europa ima mnogo dizela i dat će velik doprinos svijetu – baš kao i mi", rekao je.
"Nećemo uvoditi zabranu izvoza, nego ćemo raditi ono što se od nas očekuje." Trump je prvi put podržao ideju zabrane izvoza dizela početkom prošlog tjedna, a njegova administracija vršila je pritisak na Europu da iskoristi svoje zalihe.
Koordinirana akcija
Nakon sastanka čelnika G7, francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je blok pristao pustiti rezerve od "do 100 milijuna barela" u roku od četiri mjeseca, uz koordinaciju Međunarodne agencije za energiju (IEA). Još nije poznato koje će partnerske zemlje pustiti zalihe i kojom brzinom.
Ministar vanjskih poslova Ed Miliband, koji je predstavljao Ujedinjeno Kraljevstvo, izjavio je da će ove mjere "stabilizirati opskrbu energijom, ojačati otpornost opskrbnih lanaca te zaštititi kućanstva i tvrtke od cjenovnih šokova". Macron je dodao da će koordinirana akcija "sniziti cijene naftnih derivata, posebno dizela" i istaknuo dogovor o odustajanju od zabrana izvoza. Napomenuo je da je "predsjednik Trump bio vrlo jasan po tom pitanju".
Čelnici G7 su u zajedničkom priopćenju naveli: "Provest ćemo svoje obveze kroz koordinirano puštanje 100 milijuna barela putem IEA-e, koje počinje odmah i trajat će četiri mjeseca. To uključuje i znatne količine dizela koje će članice G7 i partneri pustiti u prvih 20 dana."
Stanje na tržištu
Cijena sirove nafte tipa Brent nakon najave je nakratko pala ispod 100 dolara po barelu, ali se do petka navečer vratila na oko 102 dolara. Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, naftom se trgovalo po cijeni od oko 73 dolara. Matt Smith, direktor istraživanja roba u tvrtki Kpler, kaže da je cijena ponovno porasla zbog novih napetosti između Saudijske Arabije i Hutija u Jemenu.
"Cijene nafte oštro su padale zbog najave puštanja strateških zaliha u Europi, ali su promijenile smjer nakon glasina da Saudijska Arabija planira ofenzivu u Jemenu kako bi ponovno uspostavila siguran prolaz kroz tjesnac Bab-el-Mandeb", objasnio je Smith.
Globalna opskrba dizelom ozbiljno je ograničena zbog sukoba na Bliskom istoku, koji je poremetio protok sirove nafte i prerađenog goriva. Rusija, također veliki proizvođač, uvela je vlastitu zabranu izvoza dizela nakon ukrajinskih napada na njezine rafinerije. Čelnici G7 naglasili su da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog rata u Ukrajini.
Uloga američkog dizela
Izbjegavanje zabrane izvoza američkog dizela donijet će olakšanje zemljama koje ovise o uvozu, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je cijena litre dizela u petak prvi put premašila dvije funte. Više od polovice dizela u UK-u dolazi iz uvoza, a 31% od toga iz SAD-a.
SAD je jedan od vodećih svjetskih dobavljača dizela. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), tamošnje rafinerije dnevno proizvode između četiri i pet milijuna barela. Amerikanci troše oko 3,6 milijuna barela, a ostatak od 1,2 do 1,5 milijuna barela dnevno izvoze. Dizel se masovno koristi u prijevozu i poljoprivredi, a potražnju je teško smanjiti. Zbog toga su čelnici G7 najavili i da će koordinirati rasporede održavanja kako bi izbjegli istovremeno zatvaranje više rafinerija te potiču zemlje s kapacitetima da pojačaju preradu.
