Plan „Europa spremna za digitalno doba“, koji predviđa velike pomake u digitalizaciji ekonomije i javne uprave do 2030. u EU-u, prema nekim bi procjenama mogao ekonomiji EU-a donijeti 2,8 bilijuna dolara dodane vrijednosti, ali da bi se ostvarili ti ciljevi potrebno je ubrzati tranziciju.
Europska komisija predstavila je prije gotovo dvije godine plan digitalne tranzicije EU-a do 2030. koji bi, prema studiji Public Firsta, donio 2,8 bilijuna dolara dodane vrijednosti ekonomiji EU-a, odnosno gotovo 21 posto trenutnog BDP-a.
U sklopu spomenutog plana EU želi imati ukupno 20 milijuna stručnjaka za ICT, dok bi osnovne digitalne vještine imalo najmanje 80 posto stanovnika Unije.
Što se tiče digitalne transformacije poduzeća, jedan od ciljeva predviđa da 75 posto kompanija u EU-u koristi usluge u oblaku, dok je potrebno udvostručiti broj tzv. kompanija jednoroga u Europskoj uniji.
Cilj je također udvostručiti udio EU-a u globalnoj proizvodnji poluvodiča kojom dominiraju Tajvan, Južna Koreja, Kina i SAD.
Između ostalog, predviđa se digitalizacija javnih usluga u najvećoj mogućnoj mjeri. Primjerice, ključne javne usluge u potpunosti bi trebale biti dostupne online, dok bi svi građani EU-a trebali moći digitalno pristupiti svom zdravstvenom kartonu.
Europski parlament je u veljači 2024. odobrio pravila za razvoj europskog digitalnog identiteta za građane EU-a, što bi trebalo pridonijeti ostvarenju cilja o dostupnosti javnih usluga.
Digitalna budućnost
Europski parlament je još u svibnju 2021. usvojio rezoluciju o "Digitalnoj budućnosti Europe" u kojoj je poseban fokus bio stavljen na umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja može ubrzati digitalnu tranziciju.
Tom su rezolucijom eurozastupnici istaknuli da digitalna tranzicija ujedno olakšava zelenu tranziciju.
Europski parlament donio je od 2020. više rezolucija o prijedlozima regulacije umjetne inteligencije. U njima se apeliralo na uspostavljanje ravnoteže između poticanja inovacija i etičkih standarda kako bi se pojedinca zaštitilo od dometa umjetne inteligencije.
Ranije ovoga mjeseca Vijeće EU-a potvrdilo je Akt o umjetnoj inteligenciji, što je prvi takav zakon u svijetu za kojega se EU nada da bi mogao postaviti globalni standard regulacije umjetne inteligencije.
Ubrzati napore
Međutim, zaključak je Izvješća o stanju digitalnog desetljeća, kako je potrebno ubrzati napore da bi ambiciozni ciljevi digitalne tranzicije ostvarili.
„Trenutno stanje prikazano u ovom izvješću pokazuje da će za uspješnu digitalnu transformaciju EU-a biti potrebno znatno ubrzati i produbiti djelovanje EU-a i država članica za provedbu reformi, poboljšanje poslovne klime, stvaranje poticaja i poticanje ulaganja u digitalne tehnologije, vještine i infrastrukture“, zaključuje se u tom izvješću Europske komisije objavljenom krajem prošle godine.
U nekim je područjima cilj blizu ostvarenja. Tako je cilj pokrivenosti 5G-om, prema spomenutom izvješću, 81 posto ostvaren, dok osnovne digitalne vještine posjeduje 68 posto građana.
Europski parlament je u veljači 2021. usvojio rezoluciju kojom je zatražio da se europskim programom vještina omogući građanima i poduzećima bolje iskorištavanje tehnološkog napretka.
EU-a je na 47 posto svoga cilja koji predviđa 20 milijuna stručnjaka za ICT.
Međutim, trenutno samo 45 posto kompanija koristi usluge u oblaku, dok je samo polovica cilja ispunjena po pitanju povećanja broja jednoroga.
Što se tiče dostupnosti javnih usluga, 72 posto građana EU-a ima pristup svojim zdravstvenim podacima, dok se procjenjuje da su digitalne javne usluge 77 posto dostupne.
Geopolitički aspekt
Poseban aspekt digitalne tranzicije odnosi se na, kako navode europske institucije, „suverenu i kompetitivnu Europu“ kao i na jačanje kibersigurnosti.
Europski parlament je 2021. odobrio uspostavu Europskog centra za kibersigurnost.
Jačanje europske proizvodnje poluvodiča posebno je važno za digitalnu tranziciju.
Njihova se proizvodnja nastoji poticati Europskim aktom o čipovima.
Tu je legislativu Europski parlament odobrio u srpnju 2023., a pet mjeseci ranije zatražio je i stvaranje Zajedničkog poduzeća za čipove.
Izvješće o stanju digitalnog desetljeća procjenjuje da će za ispunjenje cilja možda biti potrebno učetverostručiti vrijednost poluvodiča u EU-u zbog rasta potražnje.
U sklopu tog geopolitičkog aspekta digitalne tranzicije prema smjernicama Europske komisije, prilikom izgradnje 5G infrastrukture, zemlje se ne bi trebale oslanjati na opskrbljivače koji se smatraju rizičnima.
Izvješće o stanju digitalnog desetljeća preporučuje ulaganja u zaštitu digitalne infrastrukture, a posebno podmorskih kablova koji su ključni za osiguranje brzog prijenosa informacija.
Naime, više od 99 posto interkontinentalnog podatkovnog prometa odvija se podmorskim kablovima.
