Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva, koji su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura, pokazuju podaci Eurostata
Tijekom 2023. godine rezidenti EU poslali u svoje matične države izvan EU 51 milijardu eura, što je povećanje od osam posto na godišnjoj razini. Među njima, piše Večernji list Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva.
Oni su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura. Transferi na privatne račune građana uključuju radničke doznake ili druge oblike pomoći, plaće privremeno zaposlenih u inozemstvu te mirovine koje se iz inozemstva isplaćuju ljudima koji borave u Hrvatskoj.
Dominirale su doznake iz Njemačke, potom Irske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Uz Hrvatsku Latvija, Luksemburg i Rumunjska bile su najviše ovisne o priljevima osobnih transfera i naknada zaposlenima u EU u 2023. godini.
S povećanim zapošljavanjem stranih radnika bilježi se pojačan odljev privatnih doznaka iz Hrvatske u inozemstvo te su one lani bile 330 milijuna više nego 2022. godine, ukupno 1,4 milijarde eura. U prvoj polovini ove godine iz Hrvatske je otišlo 787 milijuna eura privatnih doznaka, najviše u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Nepal, Indiju, Filipine te Sjevernu Makedoniju.
