Komisija je u srijedu, u okviru paketa povreda prava EU-a za ovaj mjesec, uputila Sudu Europske unije predmete protiv Hrvatske, Mađarske i Portugala sa zahtjevom za izricanje financijskih sankcija zbog neprenošenja Direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora u nacionalno zakonodavstvo.
Komisija tako poduzima pravne korake kako bi osigurala razvoj energije iz obnovljivih izvora u cijeloj EU i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, energetske ovisnosti i visokih cijena.
Države članice bile su obvezne prenijeti tu direktivu do 30. lipnja 2021., ali Hrvatska, Mađarska i Portugal dosad nisu propisno izvijestili o konkretnom prenošenju svih odredbi Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Komisija je u srpnju 2021. poslala službene opomene svim državama članicama, u svibnju 2022., nakon procjene mjera za prenošenje o kojima su obavijestile te tri države članice, izdala obrazložena mišljenja u kojima ih poziva da ispune obvezu da na dovoljno jasan i precizan način navedu sve nacionalne mjere na temelju kojih smatraju da je Direktiva prenesena.
Hrvatska, Mađarska i Portugal jedine su preostale države članice koje nisu dostavile korelacijsku tablicu ili dokument s objašnjenjima u kojem se navodi kako je prenesena svaka odredba Direktive.
Komisija stoga Sudu Europske unije upućuje predmet protiv tih država članica.
Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, donesenom 2018., pruža se pravni okvir za razvoj energije iz obnovljivih izvora u području električne energije, grijanja i hlađenja te prometa u EU-u tijekom ovog desetljeća.
U njoj je postavljen obvezujući cilj EU-a da se do 2030. najmanje 32 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora i navedene su mjere za osiguravanje isplativosti potpore za energiju iz obnovljivih izvora te pojednostavnjivanje administrativnih postupaka za projekte u području obnovljivih izvora energije.
Nezakonito odlagalište u Biljanama Donjim
Komisija je u srijedu odlučila ponovno uputiti predmet protiv Hrvatske Sudu Europske unije jer nije u potpunosti postupila u skladu s presudom Suda od 2. svibnja 2019. U toj presudi Sud je utvrdio da Hrvatska nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.
Oko 140.000 tona ostataka od obrade feromangana i silikomangana od 2010. je odloženo izravno na tom nezakonitom odlagalištu otpada, manje od 50 metara od kuća.
Sud je potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanama Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom. Sud je nadalje utvrdio da se s otpadom mora gospodariti na način da se ne ugrožava zdravlje ljudi niti nanosi šteta okolišu.
Hrvatska je bila obvezna poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da posjednik otpada odloženog u Biljanama Donjim sam obradi otpad ili da ga obradi trgovac, ustanova ili poduzeće koje provodi postupke obrade otpada ili javni odnosno privatni skupljač otpada.
Kako bi se uskladila s presudom Suda, od Hrvatske se očekuje da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište u Biljanama Donjim zatvorilo i saniralo što je prije moguće.
Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena.
S obzirom na nepoduzimanje mjera, Komisija je odlučila uputiti Sudu predmet protiv Hrvatske. Budući da je riječ o drugom upućivanju predmeta Sudu, to može dovesti do financijskih sankcija za vrijeme koje je proteklo od prve presude do postizanja usklađenosti.
Okvirnom direktivom o otpadu utvrđuje se pravna osnova za gospodarenje otpadom u EU-u.
Njome se uvode načela gospodarenja otpadom, kao što je načelo „onečišćivač plaća”, i utvrđuje obvezujuća hijerarhija za gospodarenje otpadom.
Utvrđuje se i obveza poduzimanja mjera za osiguravanje gospodarenja otpadom na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi niti šteti okolišu.
Otpad se mora obrađivati bez opasnosti za vodu, zrak, tlo, biljke i životinje, bez izazivanja smetnji zbog buke ili neugodnih mirisa te bez štetnog utjecaja na krajolik ili mjesta od posebnog interesa.
Osim dvije tužbe Hrvatska je dobila još nekoliko službenih opomena što je prvi korak u postupku koji se pokreće protiv država članica u slučaju kršenja prava EU-a.
Službene opomene Hrvatska je, između ostaloga, dobila jer se nije uskladila s direktivom EU-a o zaštiti morskih voda, zatim zato što nije izvijestila o svojim planovima za upravljanje riječnim slivovima i rizicima upravljanja od poplava, zatim zbog neprovođenja uredbe o gnojivima te zbog kršenja nekih odredbi koje se tiču zakona o pružanju usluga i propisa o reguliranim profesijama.
Komisija, kao čuvar ugovora EU-a, zadužena je pratiti kako države članice primjenjuju europske zakone. Na temelju vlastitih istraga ili pritužbi građana, poduzeća ili ostalih dionika pokreće postupak povrede prava EU-a.
Postupak ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.
