Europska unija već je ranije krenula u smjeru naprednog društva lišenog stakleničkih plinova a navedeni razlozi ubrzali su odluke. Europa, time i Hrvatska do 2050. trebala bi postati klimatski neutralan kontinent.
Sa zelenom tranzicijom Europe podudara se i obnovljivi scenariji razvoja Hrvatske. Izazov je to za cijeli gospodarski sektor, a kompanije razvojem projekata obnovljivih izvora, elektromobilnosti dodatno doprinose rastu niskougljičnog gospodarstva i napretku društva
Cjelokupan proces doveo je do dekarbonizacije prometnog sustava prvenstveno europskog, svih članica Unije uključujući i Hrvatsku.
Unija u sklopu plana prometne tranzicije investira milijarde eura u zamjenu vozila s benzinskim i dizelskim motorima, te proširenje infrastrukture za punjenje, posebno na najprometnijim cestovnim koridorima.
Dodatnim rastom upotrebe obnovljivih izvora energije, brojne europske zemlje postale su iznimno aktivne u promicanju upotrebe električnih vozila, posebno Norveška, a ulaganjima u električnu mobilnost slijede Francuska i Nizozemska.
Procjene Međunarodne agencije za energetiku govore kako će prodaja električnih automobila širom svijeta ove godine rasti 35 posto, dok će njihov udio na ukupnom tržištu automobila iznositi 18 posto.
Kako bi uhvatila korak s ostatkom Unije Hrvatska će morati dodatno potaknuti udio prodaje električnih u ukupnoj prodaji novih vozila. U narednim godinama očekuje se jak rast tog djela tržišta, a vladinom je strategijom u skladu s direktivom europske unije predviđena izgradnja mreže desetaka tisuća punionica.
Foto: Shutterstock
Razvoj električnih automobila nije bio jednostavan ni lak. Vratimo li se u povijest, prva električna vozila bilježe se sredinom 19. stoljeća, a sam izum se pripisuje raznim osobama.
Tijekom Prvog svjetskog rata nastala je velika potražnja za takvim vozilima u Velikoj Britaniji i Europi. Sigurnost električnih vozila, jednostavan dizajn i način upravljanja činili su ga primamljivim svima.
Kasnijim razvojem gospodarstva, otkrićem velikih rezervi nafte, rastom industrije izgradnjom modernih cesta i velike udaljenosti koja se trebala prolaziti između mjesta i gradova, električni automobil je počeo gubiti poziciju na tržištu.
70 i 80.-ih energetske krize ponovno su dovele do obnove interesa, zeleni pokret krajem 20. i početkom 21. stoljeća dodatno ga je povećao, dok se hibridni i električni automobili u fokus definitivno vraćaju energetskom krizom 2000. godine.
Unatoč još uvijek velikom nesrazmjeru električnih i vozila s konvencionalnim motorima na cestama, postoji cijeli niz prednosti e-automobila. Prvenstveno ne emitiraju CO2 i ostale štetne ispušne plinove, udobnost vožnje je kvalitetnija uz još uvijek niže troškove u odnosu na automobile koje pokreću fosilna goriva.
Najveća prepreka masovnom korištenju električnih automobila je doseg u vožnji, njihova cijena kao i nedovoljno razvijena infrastruktura, odnosno stanice za punjenje, što se posljednjih godina ubrzanom dinamikom mijenja.
Korak bliže energetski učinkovitom punjenju u budućnosti su pametne mreže. Takve mreže uključuju solarne kolektore, pametne kućne baterije i pametnu opremu za napajanje električnih vozila.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Unatoč svemu elektromobilnost čiji je cilj postići održivu ravnotežu između ljudi, automobila i okoliša, u urbanim sredinama predstavlja jedan od najučinkovitijih i ekološki najprihvatljivijih prijevoznih oblika. Pritom ne treba smetnuti s uma kako su se uz električne automobile, razni modeli mopeda, skutera, električnih bicikala te romobila pokazali idealnim rješenjem za savladavanje zagušenih gradskih sredina, te zadovoljavaju potrebe sve većeg broja ljudi za lokalnim dnevnim migracijama.
Nema sumnje kako će navedeno uz daljnja ekološka ograničenjima, istodobni gospodarski i rast platežne moći građana, doprinijeti rastu tržišta električnih vozila u Hrvatskoj.
Jedan je to i od ciljeva vladine strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu koji prvenstveno predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Brojne su domaće tvrtke, posebice one u državnom vlasništvu već prepoznale ova pitanja i na razne se načine uključile u uvođenje odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta.
Tako je primjerice HEP jedan od ključnih dionika elektrifikacije prometa u Hrvatskoj, koji uz nove kapacitete za proizvodnju električne energije posebno iz obnovljivih izvora, stalno širi mrežu dostupnih punionica za električna vozila.
U svakom slučaju električni automobili definitivno se nameću, kao prvenstveno ekološki a zatim ekonomičan i pametan izbor, što u potpunosti ispunjava svrhu e-mobilnosti.
