Riječna korita koja nalikuju potočićima, omekšali asfalt, isušena polja - to su trenutačno slike suše u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Rekordni nedostatak oborina proteklih mjeseci i ljetni toplinski valovi uzrokovali su u regiji ozbiljnu štetu u gospodarstvu i infrastrukturi.
U poljoprivredi se već dulje vrijeme naslućuje da će urodi u jugoistočnoj Europi, osobito kukuruza i suncokreta, biti znatno ispod prosjeka. Zbog toplinskih valova trenutačno se povremeno ograničava i cestovni, željeznički, a posebno riječni promet. No, prije svega je sušno razdoblje u nekim zemljama srednje i jugoistočne Europe dovelo do neviđene krize u proizvodnji električne energije i zbog toga do obustava proizvodnje u poduzećima. Razlog je povijesno niska razina vode Dunava.
Najviše su trenutačno energetskom krizom pogođene Mađarska i Rumunjska. I podunavske zemlje Austrija, Slovačka, Srbija i Bugarska pate zbog niske razine vode Dunava, no ne toliko.
DW donosi pregled situacije u pojedinim zemljama i objašnjava zašto su, unatoč istoj vremenskoj situaciji, neke pogođene više, a druge manje.
Mađarska: Najteža energetska kriza u desetljećima
Nijedna zemlja u regiji trenutačno nije toliko teško pogođena sušom i vrućinom kao Mađarska. Mjesecima u velikim dijelovima zemlje gotovo da i ne pada kiša. U srijedu (5.8.) u glavnom gradu Budimpešti je izmjereno 43 stupnja Celzijusa, diljem zemlje na mnogim mjestima preko 40 stupnjeva. Zbog rekordno niske razine vode Dunava, između ostalog, morala je biti u velikoj mjeri isključena i nuklearna elektrana Paks južno od Budimpešte, jer više nema dovoljno rashladne vode na raspolaganju, a dunavska je voda pretopla. Trenutačno nuklearka radi s oko dvanaest posto svog kapaciteta. Ako razina vode Dunava dalje padne, elektrana će morati biti potpuno isključena.
Zbog energetske krize mađarska vlada danima poziva velike potrošače na štednju električne energije. Zbog toga su neki proizvođači automobila, među njima Audi Győr, kao i naftno-kemijski koncern MOL i druge velike tvrtke, smanjili proizvodnju. Mađarska energetska kriza - najteža u posljednjim desetljećima - toliko je dramatična jer je energetska mješavina u zemlji vrlo nepovoljna. Paks proizvodi otprilike polovicu električne energije u Mađarskoj . Osim nuklearne energije postoje doduše veliki kapaciteti za solarnu energiju, ali nema mogućnosti skladištenja ove energije, a osim toga premalo je modernih plinskih elektrana i gotovo nimalo vjetro- i hidroenergije.
Čak i ako razina vode Dunava ponovno primjetno poraste, nuklearka Paks ne može se dovoljno brzo ponovno pokrenuti - taj proces zahtijeva dulje vrijeme. Zato će energetska kriza u Mađarskoj trajati još barem nekoliko tjedana, tijekom kojih će Mađarska morati uvoziti skupu struju.
Rumunjska: Miniranje radi vode
Sličnu, iako ne posve tako dramatičnu energetsku krizu doživljava Rumunjska. Ondje nuklearka Cernavoda, koja se također nalazi na Dunavu, u jugoistočnom dijelu zemlje proizvodi otprilike petinu struje proizvedene i potrošene u zemlji. Zbog niske razine vode Dunava prošlog je tjedna jedan od dva bloka, od kojih svaki ima kapacitet od 700 megavata, isključen iz mreže. Jugozapadno od nuklearke Cernavoda Rumunjska je ovog tjedna minirala hridinu kako bi više vode uteklo u istočni krak Dunava, na kojem se nalazi ova nuklearka. Osim toga, deseci tona kamenja bačeni su u rijeku kako bi se više vode usmjerilo u taj rukavac.
Rumunjska ima relativno uravnotežen energetski miks od hidro i nuklearne energije te plinskih, ugljenih i vjetroelektrana. No, zbog visokog udjela hidroenergije - koja čini oko petinu energetskog miksa, ponajviše zahvaljujući hidroelektrani na Đerdapu na Dunavu - osjetljiva je na sušna razdoblja poput sadašnjeg. Zbog energetske krize neke velike tvrtke, među njima Dacia i Ford Romania, su smanjile proizvodnju. Vlada je najavila da će, ako bude potrebno, dekretom obvezati neke velike tvornice na obustavu proizvodnje. Općenito, Rumunjska je jedna od zemalja jugoistočne Europe najviše pogođenih aridizacijom (isušivanjem) i dezertifikacijom - klima ovdje, dakle, postaje znatno sušnija, a tlo neplodno i pustinjsko.
Srbija: Nepovoljan energetski miks
I Srbija snažno pati zbog suše i niske razine vode Dunava. Njezin je energetski miks za takva razdoblja slično nepovoljan kao i mađarski. Oko 65 posto struje dolazi iz ugljenih elektrana, 25 posto iz hidroenergije. No, obje hidroelektrane na Đerdapu trenutačno proizvode tek djelić prosječne količine struje. I ugljene elektrane Kostolac A i B istočno od Beograda, koje ovise o rashladnoj vodi iz Dunava, morale su smanjiti proizvodnju.
Osim toga, Srbija ovisi o Dunavu kao prometnom putu za ugljen i petrokemijske proizvode. No, teretni brodovi zbog niske razine vode trenutačno mogu koristiti tek djelić svojih kapaciteta. Ipak, energetska kriza dosad nije bila toliko dramatična da su veliki industrijski pogoni morali obustaviti proizvodnju.
Slovačka i Austrija manje pogođene
U Slovačkoj struja u oko 60 posto slučajeva dolazi iz nuklearnih, a u 20 posto iz hidroelektrana. Za razliku od Mađarske i Rumunjske, obje slovačke nuklearke, Bohunice i Mochovce, koje se nalaze na manjim rijekama, rade s rashladnim tornjevima umjesto s protočnim hlađenjem. Kod protočnog hlađenja uzimaju se velike količine vode koje se, zagrijane, vraćaju natrag u rijeku. Kod rashladnih tornjeva voda kruži u zatvorenom sustavu, a toplina se ispušta uglavnom isparavanjem. Zbog toga obje slovačke nuklearke uzimaju manje rashladne vode, pa ih trenutačna suša ne pogađa tako snažno.
Nasuprot tome, slovačka hidroelektrana Gabčíkovo na Dunavu znatno je pogođena niskom razinom vode. Trenutačno ondje radi samo jedna od osam turbina. Proizvodnja struje u Gabčíkovu ipak je samo dvanaest posto niža nego u istom razdoblju prošle godine. Većih obustava proizvodnje u Slovačkoj dosad nije bilo.
I u Austriji, koja oko 60 posto svoje struje dobiva iz hidroenergije, suša i niske razine vode ne osjećaju se tako dramatično kao u Mađarskoj. Naime, dio hidroelektrana nisu protočne, već akumulacijske i reverzibilne elektrane. Protočne elektrane izravno ovise o količini vode u rijeci, dok akumulacijske i reverzibilne elektrane, ovisno o potrebi, koriste vodu pohranjenu u akumulacijskim jezerima i bazenima, pa su time manje osjetljive na toplinska razdoblja. Osim toga, Austrija oko 30 posto svoje struje proizvodi iz obnovljivih izvora.
Bugarska: Velik kapacitet skladištenja
Za razliku od susjedne Rumunjske, suša i vrućina u Bugarskoj dosad još nisu doveli do energetske krize u zemlji. Bugarska doduše proizvodi i do 40 posto svoje energije putem nuklearke Kozloduj, koja se također nalazi na Dunavu. No, njezin je sustav rashladne vode bolje prilagođen niskim vodostajima nego Paks u Mađarskoj i Cernavoda u Rumunjskoj. Zato trenutačno radi gotovo punim kapacitetom. Istovremeno, Bugarska gotovo da i ne ovisi o hidroenergiji, a posljednjih je godina snažno proširila svoje mogućnosti za dobivanje solarne i vjetroenergije.
Najveća razlika u odnosu na sve druge zemlje leži u velikim baterijskim skladištima Bugarske: zemlja trenutačno posjeduje skladišta snage 3,4 gigavata i skladišnog kapaciteta 8,6 gigavatsati. Skladišni kapacitet time iznosi 16 posto ukupne instalirane snage elektrana u zemlji - vrijednost koju trenutačno ne dostiže nijedna druga zemlja na svijetu. Time Bugarska može uravnotežiti nestašice i vršna opterećenja unutar vlastite zemlje tako da ne ovisi o skupom uvozu.
Istovremeno se zemlja time razvija u regionalnog predvodnika za nove energetske koncepte i u čvorište za stabilizaciju mreže i veću stabilnost cijena na tržištu električne energije.
