Dvije zemlje su prošle godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, no Ankara svoju potporu uvjetuje izručenjem "terorista", uglavnom Kurda. Ankara traži da Helsinki i Stockholm posebno zauzmu oštar stav prema pripadnicima Radničke stranke Kurdistana (PKK) koju Turska i EU smatraju terorističkom organizacijom te drugoj skupini koju krivi za pokušaj državnog udara 2016. Tri strane su prošlog lipnja u Madridu postigle dogovor o ostvarenju zadanih ciljeva, no Ankara je prošli mjesec suspendirala razgovore nakon napetosti koje su porasle kada je desničarski ekstremist zapalio Kuran u blizini turskog veleposlanstva u Stockholmu.
"Švedska se u ovom trenutku ne treba zamarati pokušajem da ishodi naš pristanak. Nećemo dati potvrdan odgovor na njezin zahtjev sve dok dozvoljavaju paljenje Kurana", rekao je Erdogan.
On je u nedjelju dao naslutiti da bi Ankara mogla pristati da Finska uđe u NATO prije Švedske, no Finska je rekla da ostaje pri svojem planu da uđe u NATO u isto vrijeme kada i njezina susjedna zemlja.
Od 30 članica NATO-a još samo Turska i Mađarska trebaju ratificirati članstvo dviju nordijskih zemalja.
Na upit želi li Turska odvojiti postupke za članstvo Finske i Švedske, ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je rekao da to ovisi o NATO-u i tim dvjema zemljama.
"Ako NATO i te dvije zemlje žele razdvojiti postupak pridruženja, Turska će slučaj Finske razmotriti odvojeno i s više naklonosti", rekao je šef diplomacije. Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je prije dva dana rekao da je " i dalje naša žarka želja da uđemo u NATO zajedno sa Švedskom".
