Nacrt plana za reviziju farmaceutskog zakonodavstva Unije, čiju je kopiju dobio Politico, predviđa da Europska komisija ukine povlastice koje proizvođači lijekova trenutačno uživaju, kako bi dopustila konkurentima bez robne marke da ranije uđu na tržište, snižavajući cijene za potrošače.
Predlaže se smanjenje vremena koje farmaceutske tvrtke imaju da prodaju svoje lijekove bez konkurencije. U ovom trenutku, tvrtke koje razvijaju brendirane lijekove imaju 10 godina za prodaju novog lijeka, nakon čega konkurenti mogu lansirati nebrendirane "copycat" lijekove koji brzo snižavaju cijene - i profit.
EU želi skratiti navedeno razdoblje za dvije godine. To znači da bi jeftiniji lijekovi mogli prije ući na tržište, pčime bi stigli i do većeg broja ljudi.
Tu je i dodatni zaokret po pitanju izjednačavanja dostupnosti lijekova. Trenutačno pacijenti u Njemačkoj dobivaju nove lijekove u prosjeku dvije godine ranije nego pacijenti u Poljskoj ili Rumunjskoj. To je djelomično zato što zapadnoeuropske zemlje imaju iskustvo i birokraciju da preuzmu vodstvo u kompliciranom poslu nadoknade novih lijekova, a djelomično zato što farmaceutske tvrtke znaju da će dobiti bolju ponudu u bogatijim zemljama i prvo idu tamo. Tako utvrđene cijene mogu se kasnije koristiti za pregovore s ostatkom Europe.
Za EU koja se usmjerila na izgradnju "zdravstvene unije", ta je razlika ogromna.
Skupine potrošača i organizacije civilnog društva uglavnom su pozdravile najavljene promjene. Ancel·la Santos Quintano, viša službenica za zdravstvenu politiku pri Europskoj potrošačkoj organizaciji (BEUC), smatra kako je prijedlog "pozitivan" te da će pacijentima omogućiti brži pristup inovativnim tretmanima.
I Rosa Castro, viša voditeljica politike za nevladinu organizaciju European Public Health Alliance, slaže se sa time, "Desetljećima su farmaceutske tvrtke uživale niz vrlo velikodušnih poticaja EU-a", rekla je. "Važno je da se ti poticaji sada fino podese."
Farmaceutske tvrtke vide to međutim dijametralno suprotno. Tvrde kako Europa već zaostaje za SAD-om i Kinom u utrci za istraživanje i razvoj. Boston, a ne Berlin, odredište je izbora za ambiciozne biotehnološke startupove koji rade na, recimo, vrhunskim genetskim terapijama.
Nathalie Moll, glavna direktorica Europske federacije farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA), lobističke skupine koja predstavlja industriju u Europi, osudila je prijedlog. Ukazala je na sve veću razliku u ulaganjima u farmaceutska istraživanja između SAD-a i Europe, koji je narastao na 25 milijardi eura, s 2 milijarde eura prije 25 godina.
„Bez obzira radili li se o naivnosti, slijepom optimizmu ili svjesnijoj odluci da se Europa osloni na inovacije iz SAD-a i Azije, ne bi trebali sumnjati kako bi ono što smo vidjeli kao nacrt predloženog zakonodavstva bilo izuzetno štetno za konkurentnost europskih inovativnih farmaceutskih tvrtki”, rekla je Moll za POLITICO.
Gotovo dva mjeseca prije službenog predstavljanja zakonskog prijedloga EU-a, koji bi se trebao pojaviti u ožujku, predstavnici farmaceutskih tvrtki pokušavaju napraviti posljednji pritisak kako bi utjecali na nacrt. Procjenjuje se kako u Bruxellesu postoji više od 290 farmaceutskih lobista, što ga čini jednim od najutjecajnijih sektora u EU.
Globalna farmaceutska industrija ima moćne saveznike u glavnim gradovima. Države poput Francuske i Njemačke imaju važne tvrtke koje žele zaštititi. Oni će dobiti posljednju riječ o zakonskom prijedlogu, prije nego što postane zakon.
Bez obzira na sve, a gledajući podatak kako je sve više starijeg europskog stanovništva, troškovi zdravstvene zaštite neumoljivo će rasti. Cijene lijekova veliki su dio toga. Njihovo snižavanje bit će ključni dio svakog dugoročnog rješenja. Ili kako kaže medicinska poslovica: bolje spriječiti nego liječiti.
