Prvo izdanje Filozofskog teatra u Rijeci započinje gostovanjem mlade zvijezde sociologije Nikolaja Schultza 19. siječnja 2024. u HNK-u Ivana pl. Zajca.
Program koji su 2014. godine pokrenuli tadašnja intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč i filozof Srećko Horvat, doveo je u Hrvatsku, često i po prvi put, neke od najznačajnijih ekonomista, glumica, režisera, književnica, nobelovaca i intelektualaca današnjice.
Samo neki od gostiju koje je Srećko Horvat ugostio pred brojnom publikom u osam godina zagrebačkog Filozofskog teatra bili su Herta Müller, Thomas Piketty, Vanessa Redgrave, Yanis Varoufakis, Slavoj Žižek, M.I.A., Gael Garcia Bernal, Milo Rau, Javier Cercas, Julia Kristeva, Adam Curtis...
Uz početak mandata nove intendantice Dubravke Vrgoč u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci, Filozofski teatar započinje redovitim programom uz ono što ga je proslavilo u Zagrebu, intrigantne goste i intrigantne teme koje zaslužuju više i dublje pozornosti.
Jedna je od tih tema, koliko god da su je potisnuli svakodnevni prizori i užasi rata, i ekološka kriza i klimatski kolaps. Stoga je pitanje kojim započinje prvi Filozofski teatar u Rijeci: kako osjećati, misliti i djelovati u doba klimatske i sveopće krize?
Među geolozima i znanstvenicima industrijska revolucija često se smatra početkom antropocena, kad je ljudski utjecaj na zemaljske sustave postao prevladavajući na cijeloj planeti. Premda i dalje traje debata o tome je li ljudska vrsta kao takva ili je ipak kapitalizam uzrok antropocena, ono što je čak i golom oku vidljivo danas jesu klimatske i geološke promjene na našem planetu unazad zadnjih dvjesto godina.
Prijašnje razdoblje, holocen, obilježilo je 12,000 godina stabilne klime od završetka posljednjeg velikog ledenog doba, kada su se i razvile sve veće ljudske civilizacije. U našem današnjem svijetu obilježenim klimatskom krizom i ratom u pitanje je doveden ne samo opstanak ljudske civilizacije, već i drugih vrsta i ekosistema našeg planeta.
Kako to da smo svi pogođeni klimatskom katastrofom, ali je naš odgovor najčešće krivnja ili poricanje umjesto akcije? Kako se izražava taj odnos između zajedničkog iskustva i pojedinca? I može li radikalno iskustvo vlastite pogođenosti izvući ljude iz nemoći da djeluju?
To su samo neka od pitanja o kojima će Srećko Horvat razgovarati s Nikolajem Schultzom, kojemu je ovo ujedno i prvo gostovanje u Hrvatskoj.
Nikolaj Schultz, rođen u Aarhusu 1990. godine, danski je sociolog koji je bio blizak suradnik s čuvenim francuskim filozofom Brunom Latourom (1947. – 2022.), s kojim je i napisao knjigu „Memorandum o novoj ekološkoj klasi“ ( na hrvatskom izdao AGM 2023.).
