Eurizon Asset Management Croatia, hrvatski ogranak slovačke grupacije koji upravlja s 14 investicijskih fondova, nedavno je bio pokrovitelj konferencije o principima održivosti koji u obzir uzimaju okolišne, društvene i upravljačke čimbenike (eng. environmental, social, governance, ESG) koju je organizirao Hrvatski ured za osiguranje. Na konferenciji pod nazivom „Pridružite se ESG revoluciji“ raspravljalo se o tome kako najpametnije dugoročno ulagati s obzirom na klimatske promjene i zahtjeve za održivom transformacijom gospodarstva. Naglašeno je kako ESG nije samo trend, već nužnost u razvoju održivijeg svijeta. A jedan od najpopularniji modela je svakako i kružno gospodarstvo (ekonomija) koje promiče zaokret u proizvodnji, ali i trošenju resursa. Prednosti kružnog gospodarstva, ulogu održivosti u usmjeravanju financijskih ulaganja i druge „zelene“ teme približio nam je jedan od sudionika konferencije – Corrado Gaudenzi, voditelj Odjela za dugoročno održive strategije iz Eurizon Capital SGR.
Koje su prednosti kružnog gospodarstva?
Zemlje u razvoju trenutno iskorištavaju dva do pet puta više prirodnih resursa nego što ih naš planet može proizvesti. S druge pak strane, kružno gospodarstvo omogućuje postizanje gospodarskog rasta bez vađenja tih resursa, što je ključan put za održivi rast.
Ulaganje u vodeće kompanije u kružnoj tranziciji može donijeti nekoliko prednosti; poput smanjenja rizika od nestabilnih troškova sirovina i fosilnih goriva. Također, to potiče vjernost kupaca onim kompanijama koje mogu ostvariti profit od prodaje usluga, a ne proizvoda. Takve bi kompanije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju mogle generirati sve veću i stabilniju dobit i novčane tokove, uz ulaganja koja će u kratkom roku biti nužna za transformaciju poslovnog modela iz linearnog u kružni.
Koliko važnu ulogu u usmjeravanju financijskih ulaganja ima održivost?
Vrednovanje ekoloških i društvenih rizika i prilika kompanija može igrati sve veću ulogu u procjeni njihovog novčanog toka, sve dok je takvo ulaganje isplanirano i promatrano na dugi rok. Smatram da ukupni financijski sektor i institucionalni investitori imaju priliku i odgovornost usmjeriti kapital u tom smjeru. Nadalje, vjerujem kako je vjerojatnije da će kompanije s visokim standardima upravljanja proizvodnim procesima te usmjerene ka očuvanju okoliša i unaprjeđenju socijalne politike postići održivu dobit tijekom vremena te tako povećati svoju ekonomsku i financijsku vrijednost. Takve kompanije jednostavno rečeno smatramo „konkurentnijima“ na tržištu. U Eurizonu postoji jako izražena svijest o potrebi ulaganja u skladu s ESG kriterijima kako bi se odgovorilo na globalne izazove.
Europska unija svojim zakonodavstvom nastoji potaknuti kružno gospodarstvo. Svaki novi paket mjera kvalitativno je precizniji. Kakva je danas situacija s normama koje reguliraju "zeleno" poslovanje?
Kružna ekonomija jedan je od šest stupova europske taksonomije. Trenutačno su samo dva stupa u potpunosti definirana (ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama) i sukladno njima će brojne europske kompanije izrađivati svoja izvješća, počevši od 2023. godine. Definicija stupa kružne ekonomije još je u procesu izrade, a Europska komisija ulaže velike napore kako bi postigla što jasniju verziju.
Ako želimo da kružni sustav funkcionira, moramo razmotriti cijeli sustav, ne samo pojedinačne primjere. Kako Eurizon može potaknuti dioničare da svoje aktivnosti prilagode ekološkim normama?
Kružna ekonomija jedna je od novih tema koje je Eurizon identificirao za održiviji, pametniji i uključiviji rast. Zbog toga je Eurizon kreirao investicijski portfelj usmjeren na cirkularnost, u skladu s poslovnim planom Intesa Sanpaolo Grupe koja kružnu ekonomiju smatra jednim od svojih strateških stupova. U Eurizonu smo kreirali okvir "Ocjena cirkularnosti" za javna poduzeća i možda ćemo ga koristiti i za kompanije, tražeći od njih da pruže mnogo transparentnije informacije i postave ambiciozne kružne ciljeve za budućnost.
