Koliko puta ste čuli riječi obnovljivi izvori, pritom se ne zapitavši što stvarno znače i kakve blagodati nam mogu ponuditi.
U hrvatskom Zakonu o energiji, obnovljivi izvori definiraju se kao „izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd.”
Upravo geotermalni izvori ili resursi, nalaze se u širokom spektru dubina naše zemljine kore, od plitkih površinskih pa kilometarski dubokih bazena vruće vode i pare, koje se mogu dovesti na površinu i iskorištavati.
Geotermalna, odnosno toplinska energija stvara se raspadanjem radioaktivnih elemenata, kemijskim reakcijama ili trenjem pri kretanju tektonskih masa. U prirodi se najčešće pojavljuje u obliku izvora vruće vode i gejzira te vulkana. Korištenje geotermalne energije poznato je od davnina, a u Hrvatskoj ima tradiciju iskorištavanja u medicinske svrhe i za kupanje. Brojne toplice, poput Varaždinskih, Daruvarskih, Lipika ili Topuskog, koriste upravo geotermalnu energiju. Proizvodnja geotermalne vode prije se provodila kroz prirodne izvore, dok se danas uz prirodne koristi i ona iz plitkih bušotina. Postoji ukupno 28 nalazišta, od čega je njih 18 u upotrebi.
Daljnji razvoj znanosti omogućio je i usmjerio iskorištavanja geotermalne energije prema procesu dobivanja električne energije te grijanju kućanstava i industrijskih postrojenja.
Brojne su prednosti geotermalne pred tradicionalnim izvorima energije, baziranim prvenstveno na fosilnim gorivima. Najveća je prednost, što je čista i sigurna za okoliš. Naime, metoda koja se koristi za dobivanje električne energije ne stvara emisije štetne za okoliš. Uz to se smanjuje korištenje fosilnih goriva, što dodatno doprinosi nižoj emisiji stakleničkih plinova.
Pored toga, geotermalne elektrane kojima se iskorištava energija, grade se na samom izvoru energije te se tim putem okolno područje opskrbljuje toplinskom i električnom energijom. Za razliku od hidroelektrana, one su i manje te pouzdanije.
Općenito govoreći u odnosu primjerice na vjetroelektrane, hidroelektrane ili solarne sustave, geotermalna energija ne ovisi o meteorološkim utjecajima. Geotermalne elektrane su samodostatne, proizvode konstantno bez zastoja, a imaju i niske proizvodne troškove jer zahtijevaju tek energiju za pokretanje vodenih pumpi, koju pak proizvode same za sebe.
Foto: Shutterstock
Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je pedeset tisuća puta više od ostale energije koja se može dobiti iz nafte i plina. Trenutnim tehnološkim dostignućima učinkovito se pak može iskorištavati tek manji dio. Sukladno procjenama, ekonomski je isplativa eksploatacija izvora koji se nalaze do pet tisuća metara dubine.
Tako dobivena energija ima i široki raspon uporabe, uz proizvodnju električne energije ili grijanje stambenih prostora, može se koristiti u brojnim drugim industrijskim granama.
Podsjetimo Republika Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćanjem direktive, Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pri čemu je u 2020. godini taj udio u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20%, promatrano na razini EU.
Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. U razdoblju do 2030. planirano je povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4%, dok bi do 2050. taj udjel trebao iznositi 65%.
Isto se navodi i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) za razdoblje od 2021.-2030. godine, u kojem se planira ostvarenje cilja od 13,2% udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu.
Foto: Shutterstock
Dodajmo ovome kako je i Agencija za ugljikovodike početkom lipnja zatvorila nadmetanje o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda za šest istražnih prostora, na koje je pristiglo 16 ponuda, 11 ponuditelja.
Riječ je o području s dokazano značajnim geotermalnim potencijalom, a zahvaće Dravsku potolinu koja se prostire unutar Međimurske, Koprivničko-križevačke, Podravske i Osječko-baranjske županije, površine veće od 200 četvornih kilometara.
Iz Agencije napominju kako su ponuditelji renomirane domaće kompanije te velik broj inozemnih i europskih s bogatim iskustvom u razvijanju geotermalnih energetskih projekata.
Detalji o odabranim ponuditeljima i predloženim projektima bit će objavljeni nakon što povjerenstvo pregleda i ocijeni ponude. Očekivana vrijednost investicija iznosi preko 400 milijuna eura, a Hrvatskoj ističu, to može donijeti više od 600 tisuća megavatsati nove obnovljive električne energije godišnje.
Jedna od kompanija koja je prepoznala važnost obnovljivih izvora energije uopće, te koja se odlučila za diverzifikaciju poslovanja prema zelenoj ekonomiji sukladno strateškom okviru EU-a i Vlade RH sa smjernicama za smanjenje emisije stakleničkih plinova, je i JANAF d.d.
U skladu sa svojom razvojnom strategijom do kraja ovog desetljeća i vizijom do 2050., u kompaniji koja je okosnica energetske opstojnosti Republike Hrvatske odlučeno je ulagati u geotermalne izvore, sunčane elektrane, vjetroparkove, ali i druge obnovljive izvore energije. Strategija nije samo aktualni energetski trend, već i potreba koja zahvaća cjelokupno globalno gospodarstvo.
Dva su ključna motiva u pozadini izrade Strategije. Na prvom mjestu je intencija Uprave da JANAF nastavi s poslovnim rastom i razvojem, uz kontinuirani rast prihoda i EBITDA-e u predstojećem razdoblju. Drugi je da se pravodobno odgovori na zahtjeve proklamiranih EU i domaćih zelenih politika te trendove na tržištima fosilnih goriva.
Predviđeno je više scenarija prema kojima će se u idućem desetogodišnjem razdoblju u obnovljive izvore energije investirati iznos između 200 i 400 milijuna eura, ovisno o scenariju koji se realizira. Strategija predviđa kako će JANAF zahvaljujući ulaganjima u obnovljive izvore energije u narednom desetogodišnjem razdoblju postati respektabilan proizvođač električne energije s do 4,6 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj.
U skladu s planovima već su realizirani projekti dviju sunčanih elektrana, jedne na Terminalu Sisak, a druge na Terminalu Žitnjak, dok je u pripremi i projektna dokumentacija za sunčane elektrane na Terminalima kompanije, Omišalj i Slavonski Brod
Konačni željeni ishod je stvaranje održive energetske kompanije uz punu klimatsku neutralnost JANAF-a.
