Politički analitičari Višeslav Raos i Davor Gjenero smatraju da je prednost koju je Zoran Milanović u prvom krugu izbora ostvario ispred kandidata HDZ-a Dragana Primorca gotovo nedostižna te kao ključno postizborno pitanje ističu suradnju izglednog pobjednika Milanovića s HDZ-ovom vladom.
Zoran Milanović (SDP i partneri) relativni je pobjednik prvoga kruga predsjedničkih izbora s osvojenih 49,10 posto glasova, nakon prebrojanih više do 99 posto glasačkih mjesta, te će se u drugom krugu suočiti s kandidatom HDZ-a i partnera Draganom Primorcem koji je osvojio 19,35 posto.
Rezultat Milanovića iznad očekivanja
Tijekom prebrojavanja glasova i prema izlaznim anketama Milanović je imao i više od 50 posto glasova, no na kraju mu se prednost smanjila.
"Bilo je nekih naznaka da bi Milanović mogao pomesti konkurenciju, ali ovo je iznad svih očekivanja. Malo mu je falilo za pobjedu u prvom krugu. To bi bila zbilja senzacija jer zadnji put smo to imali 1997. kada je Franjo Tuđman dobio drugi mandat, a upravo je taj Tuđmanov slogan Milanović sada iskoristio - Predsjednik za predsjednika", rekao je Raos Hini.
Interesantno je vidjeti, dodaje, da je Milanović, iako kandidat SDP-a i drugih partnera lijevo od centra, ovaj rezultat uvelike dobio jer je pet godina gradio priču da je kontra premijera Andreja Plenkovića i njegove velike orijentiranosti prema EU i strateškim saveznicima u NATO-u, "jednu suverenističku priču u kojoj se na svoj način pozivao na Franju Tuđmana i tako dobio dobar dio birača desnog centra".
Dio HDZ-ovaca ostao doma ili glasao za Milanovića
Gjenero, pak, ističe da je strašno važno da predsjednik Milanović ipak nije izabran u prvom krugu. "Da je izabran, on bi bio plebiscitarni predsjednik, a to je u Hrvatskoj bio samo Tuđman i to za pluralizam i demokraciju nije bilo posebno dobro", rekao je Gjenero Hini.
Zanimljivim je ocijenio što je Milanović u kampanju ušao s Tuđmanovim sloganom čime je, kaže Gjenero, potpuno jasno sugerirao svoju povezanost s tim vrijednosnim sustavom. "Ako znamo da je razdoblje između 1997. i 2000. zapravo najteže za hrvatsku demokraciju, da je to vrijeme međunarodne izolacije Hrvatske, a da to isto tako Milanović mora znati, onda je jasno što zapravo stoji iza njegovog policy projekta", ocijenio je.
Kako god bilo, dodao je Gjenero, iako nije izabran za plebiscitarnog predsjednika "u razdoblju koje je pred vladom će biti dosta velikih neugodnosti jer će biti teško voditi zajedničke politike s obzirom na to da je Milanović govorio sa skepsom prema europskoj integraciji i odmakom u odnosu na euroatlantizam."
"Rezultati pokazuju da je jedan dio HDZ-ovaca ili ostao doma ili glasao za Milanovića. Ovo je vjerojatno prvi puta da HDZ-ov kandidat nije uspio dobiti većinu ni u jednoj županiji, osim u inozemstvu", kazao je Raos.
DP zakazao
Podsjetio je i da je Ivo Josipović kada je "pomeo" Milana Bandića na izborima 2009. Bandić dobio barem Ličko-senjsku županiju, dok je Vlado Gotovac u srazu s Tuđmanom pobijedio u Istri.
U nekim je županijama, dodaje, sada bila izrazito niska izlaznost, poput Vukovarsko-srijemske županije. Formalno je Dragan Primorac bio i kandidat DP-a, a ta stranka odnosno njezin predsjednik Ivan Penava, koji je podupro HDZ-ovog kandidata, očito nije izveo svoje ljude da glasaju za Primorca, kazao je Raos.
