Deseta po redu kreativna riznica naziva „Rizničarska kreativnost“ održana je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ovogodišnje izdanje proslavlja jubilej populariziranja kreativne industrije i kreativne ekonomije, te ističe međunarodni doprinos Ekonomskog fakulteta u institucionaliziranju kreativne industrije. Ovime je stvorena važna platforma koja povezuje kulturu, poslovanje i tehnologiju, doprinoseći razvoju i prepoznavanju Osijeka kao ključnog centra kreativne industrije u Hrvatskoj.
Kreativna riznica predstavlja metodički model za aktivno učenje studenata i srednjoškolaca o projektima temeljenima na djelatnostima iz područja kreativne industrije. Također, predstavlja prostor aktivnog sudjelovanja građana u kreativnim umjetničkim i kulturnim procesima s ciljem poticanja razvoja kreativne industrije Republike Hrvatske. Na tu ideju došle su idejne začetnice, prof. dr. sc. Jasna Horvat i prof. dr. sc. Josipa Forjan, koje su na fakultetu odlučile organizirati popularizacijski simpozij kreativne industrije, a podršku mu daje i sadašnji dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. sr. sc. Boris Crnković. Sama industrija u nastanku bila je inspiracija profesoricama da okupe mlade volontere i od 2015. godine krenu u izgradnju platforme znanstvenika i praktičara u službi društveno odgovornog udruživanja kulturnih i gospodarskih učinaka. U uspostavljanju ovog jedinstvenog projekta sudjeluju Rizničari – nastavnici i studenti visokoobrazovnih ustanova koji svojim volonterskim radom doprinose razvoju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kao osječkog kreativnog središta.
Foto: Promo
„Kreativna riznica popularizacijski je simpozij koji je pomogao u brendiranju Fakulteta i postao događajem koji izaziva pozornost i velike dosege. Zahvaljujući njemu dobili smo i Aulu glagoljice, a najviše od svih profitiralo je, dosad, više od petsto studenata-volontera kojima je uvelike odredila životopise, odnosno trasirala karijerni put“, istaknuo je prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Raznoliki sadržaji poput multimedijskih događanja, predavanja, radionica, tribina i scenskih nastupa čine srž Kreativne riznice, koja postaje susretište kreativnih profesionalaca i entuzijasta, znanstvenika i praktičara. Ovo dinamično okruženje privuklo je više od 19 tisuća posjetitelja uživo, dok je dodatnih 180 tisuća pratitelja događaje pratilo putem digitalnih tehnologija. Svakako treba istaknuti da su izabrani dijelovi programa uvršteni u nastavu na kolegijima visokoobrazovnih ustanova, pridonoseći tako širenju znanja i promicanju kreativne misli među mladima.
Bogat program događanja činila je, između ostalog, panel rasprava naziva Središte kreativne industrije, na kojoj su sudjelovali Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske, Feđa Ivanšić, direktor i suosnivač osječke IT tvrtke Barrage, Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, Antonija Jozić, požeško-slavonska županica te Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Panelisti su raspravljali o znanstvenim, stručnim i iskustvenim spoznajama koje oblikuju ulogu kreativne industrije u Republici Hrvatskoj. Uz to, postati središtem kreativne industrije težnja je visoko razvijenih ekonomija čiji nositelji javnih politika u tom smjeru postavljaju razvojne strategije.
“Jubilarno je izdanje Kreativne riznice potvrdilo Grad Osijek kao središte hrvatske kreativnosti. Brendiran je Grad Osijek kao mjesto gdje se definira kreativna industrija i na tome im zahvaljujem. U ta je postignuća utkano više od 20 000 posjetitelja, više od 300 000 digitalnih praćenja, stotine volontera, studenata i profesora koji su dali velik doprinos kroz tisuće volonterskih sati. Svi imaju snažnu podršku Grada Osijeka. Važno je sanjati, snove pretvoriti u vizije, a vizije u rezultate. Osvojite svijet Osijekom“, rekao je Ivan Radić, gradonačelnik Grada Osijeka, dok je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti osječko-baranjskog župana, podsjetio kako je kreativna industrija prepoznata i uvrštena u Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine: „To je uistinu važno jer se razvoj društva, industrije i svih pora našeg života bazira na kreativnosti. Osječko-baranjska županija od početka prati projekt Kreativne riznice, koji je uistinu odličan i iz godine u godinu se sve više razvija, potvrđujući da je čovjek najvažniji faktor kreativnosti.“
Uz to, održana je i panel-rasprava pod nazivom Rizničarske vrijednosti, na kojoj je deset bivših studenata-volontera, danas mladih stručnjaka, podijelilo svoja iskustva o volontiranju na Kreativnoj riznici. Svjedočili su o tome kako su kroz volontiranje stekli neprocjenjive socijalne i komunikacijske vještine, organizacijsko iskustvo te umijeće upravljanja vremenom, ali i sklopili prijateljstva koja će trajati cijeli život.
Ekonomski fakultet i Institut Andizet odlučili su iskoristiti Kreativnu riznicu kao platformu za afirmaciju 12 sektora kreativne industrije i poticanje kružne kreativnosti među njima. Kroz primjer brendiranja kulturom, posebno glagoljicom, pokazali su uspješnost ovog pristupa. Kontinuiranim radom, Sveučilište J. J Strossmayera i Grad Osijek postali su središte kreativne industrije u Republici Hrvatskoj te ih je angažman pozicionirao i kao važne dionike kreativne revolucije koja se odvija na europskoj i svjetskoj razini; stoga je Kreativna riznica predstavljena kao primjer dobre prakse na mnogim stranim sveučilištima, uključujući SAD i Kinu.
