U Sisku je 1. i 2. ožujka održan Susret graditelja u organizaciji Hrvatske obrtničke komore te je okupio više od 200 sudionika, uz veliku podršku stručnjaka te predstavnika državnih tijela i ostalih institucija koji su sudjelovali u panel raspravama i predavanjima o aktualnim temama u procesu gradnje i obnove, nedostatku radne snage i važnosti obrazovanja. Održana je i dodjela priznanja zaslužnim obrtnicima za doprinos i razvoj obrtništvu te poticanje razvoja interesa struke.
Susret je otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, koji je istaknuo da je na području Sisačko-moslavačke županije u postupku obnove otvoreno 1010 gradilišta, kao i rast graditeljstva za 8.4 posto u 2023. godini koje nosi 10 posto u ukupnom BDP-u te kako je, uz turizam, najjača gospodarska grana i nositelj ubrzanog gospodarskog rasta. Obrtništvo je nazvao temeljem uspješnog gospodarstva države i ustvrdio da je Vlada RH partner hrvatskih obrtnika.
Susret su svojim dolaskom uveličali i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes, državni tajnik Domagoj Orlić i potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj te brojni drugi visoki uzvanici.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako je posljednjeg dana siječnja ove godine Hrvatska imala 13.583 obrta koji imaju registrirano građevinarstvo kao glavnu djelatnost, a unatrag godinu dana otvoreno je 1.420 novih građevinskih obrta. Također, pohvalio je podršku Vlade obrtnicima i istaknuo važnost nastavka dijaloga po mnogim pitanjima važnih za očuvanje i razvoj obrtništva, pa je tako i najavio upućivanje zaključaka sa Susreta nadležnim tijelima na postupanje s ciljem unapređenja uvjeta poslovanja za graditelje obrtnike.
Zaključci Ceha graditeljstva Hrvatske obrtničke komore su:
1. Uvjeti za apliciranje na natječajima za obnovu, ali i druge građevinske radove, koji se provode putem javne nabave stavljaju obrtnike u nepovoljniji položaj u odnosu na druge poslovne subjekte. Obrtnici, za razliku od drugih sudionika na tržištu, za poslovanje odgovaraju svom svojom imovinom, stoga tražimo da se obrtnicima pojednostavne uvjeti za javljanje na natječaje koji se provode kao javna nabava (primjerice da se umjesto bankovne garancije može dostaviti zadužnica, da se ne primjenjuje uvjet o dokazu ostvarenog prometa u vrijednosti investicije i sl.) Također, u uvjetima za javnu nabavu iskustvo majstora/vlasnika obrta treba vrednovati jednako kao i iskustvo stručne osobe.
2. Održivi razvoj graditeljskog sektora i zadovoljenje potreba za kvalificiranom radnom snagom nije moguće temeljiti samo na uvozu radnika iz trećih zemalja. Tražimo da se jednaka pažnja posveti politikama koje će omogućiti zadržavanje domaćih radnika kroz poreznu politiku koja će manje oporezivati rad ili procedure koje će olakšati primanje i zadržavanje naučnika. Od države tražimo da naknadu za naučnike poslodavcima isplaćuje ''mjesec za mjesec''.
3. Kvaliteta izgradnje i postizanje visokih standarda u graditeljskog struci uvelike ovise o projektno-tehničkoj dokumentaciji koja prati gradnju te uvjetima za izdavanje građevinskih dozvola. Tražimo da jedan od uvjeta za izdavanje građevinske dozvole postane i dokaz investitora (npr. bankovna garancija) o osiguranim sredstvima za finalizaciju projekta/investicije.
4. Nemogućnost obavljanja građevinskih radova za vrijeme turističke sezone koju uvode jedinice lokalne samouprave bez prethodnih konzultacija s predstavnicima graditeljskog sektora stvara ozbiljnu ekonomsku štetu obrtnicima koji posluju na područjima sa izraženom turističkom aktivnošću. Uvažavajući važnost turizma kao gospodarske grane, a u cilju postizanja ravnoteže i zadovoljstva svih aktera koji privređuju na određenom području, tražimo od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da jasno propiše trajanje tj. vremenski period u kojem se dio građevinske aktivnosti može privremeno obustaviti te vrstu radova na koje se privremena zabrana odnosi.
5. S obzirom na različite prakse područnih ureda za graditeljstvo koji dodjeljuju oznake objektima prilikom izdavanja građevinskih dozvola, tražimo da se izmjenom Zakona o gradnji svi objekti veličine do 400 m2 s dvije stambene jedinice uvijek označavaju kao IIIb, bez obzira na postojanje posebnih uvjeta (priključenja i sl.)
6. Ceh graditeljstva HOK-a predlaže održavanje 5. Susreta graditelja HOK-a u 2025. godini.
Domaćin ovogodišnjeg Susreta je Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije, pokrovitelj je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Generalni sponzor susreta je Sika Croatia d.o.o., dok su sponzori Mapei Croatia, Samoborka, Wienerberger Hrvatska, Baumit Croatia, Teknoxgroup Hrvatska, Bit promet, Milwaukee i Lorenčić Croatia.
