Iako nešto manje nego u prošloj godini, brojni građani i dalje se žele besplatno obrazovati uz pomoć vaučera i poboljšati svoje prilike na tržištu rada, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji će u skorije vrijeme napraviti analizu učinaka tog obrazovanja.
U osam mjeseci ove godine, do 1. rujna, gotovo 6. 700 građana zatražilo je obrazovanje putem vaučera, u devet mjeseci prošle godine, od 1. travnja do 31. prosinca, to je učinilo njih 9.525.
Razvidno je kako je ukupan broj zahtjeva ove godine manji, no iz Zavoda ističu kako na mjesečnoj razini raste broj zainteresiranih za vaučere te se nadaju da će se pozitivan trend nastaviti do konca godine.
Kad je riječ o ostalim pokazateljima, do 1. rujna pozitivno je odgovoreno na više od pet tisuća zahtjeva - odobreno ih je gotovo 4.900 za stjecanje digitalnih i zelenih vještina te 102 za stjecanje ostalih vještina deficitarnih na tržištu rada.
Zavod trenutno obrađuje oko 440 zahtjeva, a njih gotovo 5.900 je u pripremi od strane građana.
Od 1. travnja, kad je projekt vaučera krenuo, do konca prošle godine odobreno je oko 7.500 zahtjeva za digitalne i zelene vještine.
Uskoro će se znati učinci vaučera
Koliko su nova znanja i vještine koje su stekli uz pomoć vaučera, pomogle građanima, jesu li im omogućile pronalazak novog, boljeg posla, trebalo bi se vidjeti uskoro.
Iz Zavoda su, naime, potvrdili da kontinuirano anketiraju i prate korisnike koji su završili obrazovanje putem vaučera i najavili da će „u skorije vrijeme“ napraviti analizu njihove provedbe.
Korisnica vaučera Marija, koja je uspješno završila program Digitalnog marketinga, zadovoljna je što se odlučila dodatno obrazovati i kaže da bi to preporučila svakome, pogotovo jer je besplatno.
Svakome tko može posložiti svoj raspored, isplati se, kaže i navodi da je njen raspored bio poprilično zahtjevan. Program joj je, naime, trajao tri mjeseca, jedan ga je tjedan pohađala dva, drugi tri dana, po četiri, odnosno pet školskih sati, a uz to je trebalo izraditi seminarski rad te položiti ispit.
Osim što ih mogu navesti u životopisu, nova znanja i vještine već koristim u nekim poslovima, kaže Marija koja se odlučila dodatno obrazovati iako je iza sebe imala fakultetsku diplomu i posao.
Obrazovanje mi je pomoglo da osiguram nove poslove, da dodatno zaradim i otvorilo perspektivu da se jednog dana osamostalim, kaže Marija.
Kad je u travnju prošle godine projekt vaučera krenuo, za njih su se mogle natjecati sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih 15 godina, izuzev redovitih učenika i studenata te umirovljenika.
U veljači ove godine Zavod je, u dogovoru s Ministarstvom rada, s kojim provodi projekt, privremeno obustavio dodjelu vaučera zaposlenima koji su željeli steći digitalne vještine, no sada su svi programi dostupni svima, zaposlenima ili nezaposlenima.
Svi programi dostupni i zaposlenima i nezaposlenima
"Vaučeri se dodjeljuju za stjecanje zelenih, digitalnih i ostalih deficitarnih vještina nezaposlenim i zaposlenim osobama sukladno potrebama tržišta rada. Trenutno su svi programi u ponudi dostupni svim korisnicima, neovisno o statusu zaposlenosti“, naglašava Zavod.
Objasnio je i zašto je privremeno obustavio dodjelu vaučera za stjecanje digitalnih vještina zaposlenima. Do toga je došlo „s obzirom na postavljene indikatore i dinamiku iskorištavanja predviđenih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. -2026. Proširenjem sustava vaučera dodatnim izvorom financiranja putem europskog socijalnog fonda ESF+ u svibnju 2023. ta obustava je ukinuta te je svim potencijalnim korisnicima omogućeno podnošenje zahtjeva za sve dostupne programe“.
Podaci Zavoda otkrivaju da većina građana, kad je riječ o programima za stjecanje digitalnih i zelenih vještina, i ove godine najviše preferiraju Internetski marketing i brendiranje, Knjigovodstvo, Asistent za upravljanje projektima, Python developer i Front-End developer.
Kod obrazovanja za ostale vještine deficitarne na tržištu rada, najpopularniji su programi Klasične ručne masažne tehnike, Izrada prirodne kozmetike, Izrada i provedba projekata financiranih iz EU fondova, Klasične i korektivne tehnike šminkanja te Zavarivanje čelika kutnim spojem MAG postupkom.
Najmanji interes u Lici i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Najviše zainteresiranih za vaučere je u Zagrebu, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Iz Zavoda tumače da su ti pokazatelji očekivani, s obzirom da je u većim gradovima veća i ponuda programa. Ipak, naglašava kako broj uključenih u programe postepeno raste u cijeloj državi.
Broj programa koji se nude i broj ustanova koje obrazuju putem vaučera uistinu je respektabilan.
Naime, od početka godine u bazu obrazovnih ustanova upisano ih je još 25, pa ih je ukupno 129. U istom je razdoblju ponuđeno 216 programa za obrazovanje odraslih, ukupno 799.
Zavod trenutno putem vaučera nudi mogućnost obrazovanja za 130 različitih obrazovnih programa, 54 za stjecanje digitalnih, 40 za stjecanje zelenih te 36 za stjecanje općih vještina.
Vaučeri će se dodjeljivati do 2026., a za obrazovanje putem njih za stjecanje zelenih i digitalnih vještina, ukupno je iz NPOO predviđeno gotovo 40 milijuna eura (300 milijuna kuna).
Međutim, u svibnju ove godine proširen je sustav obrazovanja putem vaučera uključivanjem drugih programa obrazovanja kojima se stječu vještine koje nisu niti digitalne niti zelene, ali su nedostajuće na tržištu rada putem europskog socijalnog fonda ESF+, čime je povećan sveukupni fond sredstava raspoloživih za dodjelu vaučera za obrazovanje odraslih.
