Banke koje su građanima ponudile prešutne minuse po tekućim računima imaju još dva mjeseca da ih pretvore u dopuštene minuse. Na to ih obvezuje memorandum koji su prošlo ljeto potpisale sa središnjom bankom i Ministarstvom financija, što bi trebala biti ‘točka na i’ na nedoličnu praksu odobravanja prešutnih minusa.
Građani su u minusu oko 5,3 milijarde kuna, odnosno 703 milijuna eura, a dobra je vijest da se iznos minusa smanjuje.
Dopušteni minusi najveću su vrijednost dosegnuli 2012. i iznosili su 8,4 milijarde kuna. Od tada se ljudi razdužuju pa su primjerice 2017. iznosili 6,9 milijardi kuna.
Posljednjih pet godina minusi su srezani za 1,6 milijardi kuna, s tim što je najveći pad zabillježen posljednje dvije godine – za milijardu kuna, vjerojatno i kao posljedica osviještenosti građana da su ih banke dugo zavaravale prebacivanjem iz dopuštenih u skuplje prešutne minuse, na koje se nisu odnosile odredbe o maksimalnoj dopuštenoj kamatnoj stopi
