U noći na nedjelju završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata
Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2025. ljetno će računanje vremena započeti 30. ožujka, a trajat će do 26. listopada.
Promjena tarifa
Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP.
Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Iako je Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.
Rasprava duga dva stoljeća
Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.
Uvođenje ljetnog računanja vremena predložio je 1784. godine 'otac' SAD-a Benjamin Franklin, a koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća.
Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU-a te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.
