Istraživanje o zimovanjima MojPosao proveo je u povodu "hrvatskog skijaškog tjedna" na uzorku od 400 ispitanika starijih od 16 godina, a od dvije trećine ili 69 posto građana koji planiraju zimovanje, više ih od polovice ili 53 posto namjerava na zimovanje i više puta tijekom zimske sezone.
"Zimski odmori kraće traje nego ljetni godišnji odmori, ali više koštaju", napominju istraživači, potvrđujući to i podacima iz istraživanja da 43 posto ispitanih smatra da će na zimovanje potrošiti više nego na ljetovanje, a 29 posto planiraju potrošiti jednako kao i tijekom ljetovanja.
Njih 28 posto na zimovanje planira potrošiti manje nego na ljetovanje, i to prvenstveno oni koji idu na kraća putovanja i češće putuju unutar Hrvatske.
U inozemstvu znatno veća potrošnja na zimovanju nego u Hrvatskoj
Većina anketiranih koji će putovati u zimskim mjesecima ili njih 83 posto reklo je da ide na zimovanje, a manji dio ili njih 17 posto planira putovanje koje nije vezano uz zimske radosti nego za odlaske u toplije krajeve.
Najčešće trajanje planiranog zimskog odmora je tjedan dana, što je reklo njih 33 posto, dok će ih nešto kraće, dva do tri dana na tim putovanjima boraviti njih 27 posto, a četiri do pet dana 28 posto.
Na zimovanje u Hrvatskoj odlučuje se tek manji broj ispitanih građana, 10 posto, najvjerojatnije, kako procjenjuju s portala MojPosao, zbog malog broja skijališta, te će ih većina s tim ciljem putovati u Austriju, Italiju, Sloveniju, Francusku te Bosnu i Hercegovine.
Razlika je velika i u potrošnji, pa tako među onima koji planiraju u inozemstvo na zimovanje svaka peta ispitana osoba rekla je da namjerava potrošiti više od 2.000 eura, dok će oni na zimovanju u Hrvatskoj potrošiti manje odnosno svaka druga osoba rekla je da će za to izdvojiti do 500 eura.
"Imajući u vidu cijene zimovanja, ne čudi podatak da se zimovanje ne financira od plaće isplaćene za mjesec u kojem se odlazi na zimovanje, već se najčešće 'grabi' u ušteđevinu, oko 82 posto ispitanih. Također, suprotno uvriježenom mišljenju, na zimovanje se ne ipak većinom ne ide "na kredit“ niti na rate, jer to tako čini tek 1 odnosno 8 posto građana", navode iz MojPosao.
Oni pak koji ne idu na zimske odmore, to ne čine prvenstveno zbog nedostatka novca, njih 66 posto, a njih 26 posto je reklo da ih zimovanje uopće ne zanima, dok ih 12 posto nema dana godišnjeg za to.
