Daleko nakon Hrvatske s udjelom privatnih doznaka u nacionalnom BDP-u od tri posto su Letonija i Rumunjska.
Hrvatska je po transferima rame uz rame sa Srbijom, a veću važnost privatnih doznaka za nacionalnu ekonomiju i BDP imaju samo Kosovo (18%), Crna Gora (10%) te Bosna i Hercegovina (10,5%) i Albanija. Usporedbe radi, privatne doznake iz inozemstva čine samo 1,2 posto slovenskog BDP-a.
Eurostat navodi da je više od polovice iznosa (56% od ukupno 131 milijarde svih prekograničnih transfera) išlo iz jedne države članice EU prema drugoj, što ne iznenađuje s obzirom na to da se građani EU mogu slobodno kretati i raditi na cijelom tržištu EU.
Postoje, međutim, iznimke: odljevi iz Poljske (98%), Grčke (92%) i Španjolske (90%) usmjereni su pretežno u gospodarstva izvan EU; dok su Irska (90%), Italija (86%) i Litva (71%) primale svoje doznake uglavnom izvan EU.
Najatraktivnija lokacija za zapošljavanje građana Europske unije izvan zajedničkog EU prostora bila je Švicarska, odakle je 15,5 milijardi eura isplaćeno u Francusku, 6,1 milijarda eura u Njemačku, pet milijardi eura u Italiju, 1,1 milijarda u Portugal i 700 milijuna eura u Austriju. Rumunjska (jedna milijarda eura) i Poljska (0,6 milijardi eura) i dalje primaju znatne svote iz Velike Britanije.
Stranci zaposleni ili doseljeni u Hrvatsku 2021. godine u svoje su zemlje proslijedili 534 milijuna eura, od čega je 226 milijuna eura isplaćeno u neku od članica EU, a 308 milijuna eura u treće zemlje. Privatne su doznake prema RH 2020. godine pale, ali 2021. premašile su iznos iz pretpandemijske godine, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
