svijet.hr
30. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

Intelektualci Zapada - Socijalizam kao najveća vrijednost!

Intelektualci Zapada - Socijalizam kao najveća vrijednost!
SVIBANJ
25
2021

Svjedoci smo kako intelektualci Zapada najčešće imaju lijevo orijentirane svjetonazore, pa time i tendencije ka guranju socijalističkih mjera u sustave školstva, zdravstva itd. što nije nimalo loše, ali razorno je kad ostanu zatečeni slobodnim tržištem (osobito SAD), bez kojeg ne mogu, a kojeg, u najmanju ruku, ne mogu smisliti. Zalažu se tako za tržište (komandno) koje je bez ikakve sumnje neuspješni model koji se raspao i nikakve ekonomske škole tu nemaju adut za raspravu. Raspalo se i ne funkcionira.

Daleko od toga da treba sve prepustiti tržištu, ali zalagati se za propali sustav graniči s apsurdom. No to su političko ekonomska pitanja, puno su nam bliže socijalističke vrijednosti koje nam se sustavno guraju pod nos, a to je teror većine nad manjinom koji u svaku poru društva ulazi kao nadmoćni genije koji uporno utišava građanske inicijative i referendume. Oni se čak i boje referenduma i posrednog odlučivanja, jer to bi značilo da je stvarnost drugačija od one koju percipiramo kroz medije. Ono što su intelektualci dovitljivo smisli jest da fašizam mora biti sasječen u korijenu, pa im je tako sve postalo fašistički. Majka, otac, dijete – kolijevka fašističkih vrijednosti. No nisu samo vršili atak na dotad tradicionalne navike, već su shvatili da kroz obrazovanje i kulturu mogu progurati svoju agendu, bilo je da je u pitanju masovna imigracija ili pak LGBTQ kultura.

Slijedeći takvu politiku dobili smo određeni bastard socijalizma i kapitalizma, a ljudi su ostali zbunjeni. U dokumentarcu Sve je bijelu u Barkingu, jedan od građanina pobunio se protiv masovnog useljavanja, ali ima začkoljica. Njegova kćer ima dijete s Afrikancem. On voli to dijete, ali odlazi u zabit kako bi se maknuo od ulica rodnog grada, gdje se zatvaraju britanske mesnice, ali možete kupiti bliskoistočnu i afričku hranu. Integracija kao da se nije dogodila. Ali samo neka se spomene kako multikulturalizam nije uspješan model i prozvat će vas fašistom.

Osobno smatram da je globalizacija kolektivno vraćanje čovječanstva „doma“, odnosno, svi smo potekli iz Afrike, i sad se sklapamo u jedinstvenu civilizaciju. Ali slaviti neuspješnu imigraciju, radnike koji su sa sobom povukle tisuće obitelji koje žive na socijalnoj pomoći je apsurdno. Kao što je apsurdno i da su gradovi gdje je bjelačka manjina razlog za slavlje i pobjeda demokracije. Opet, tu je začkoljica, jer, kao što Solženjicin kaže: Ako su ljudi jednaki, nisu slobodni, a ako su slobodni, nisu jednaki. Svejedno, gura se činjenica da smo i slobodni i jednaki. I to dolazimo do Županova, sociologa koji je razmontirao i definirao egalitarni sindrom. U redu, priznajem, Jugoslavija je bila neka neuspješna mješavina komandnog i slobodnog tržišta, ali kultura je dobila zamah kroz cenzure i educirajuće ustanove. I smatram da je ta posvemašnja jednakost i manifesti iste, kompletno pogrešna.

Zapadni intelektualci nisu DOŽIVJELI socijalizam, zaboravili su, pogotovo Francuzi, koliko je bjegunaca bilo iz bivših država Istočnog bloka. Nitko se više ne zgražava nad Gulagom, to je tabu tema, to je irelevantno. A je li siromaštvo irelevantno? Ne. Jer se guraju teme protiv kolektivne krivnje bijelaca koji su vršili kolonizaciju i sada mi, kao njihovi potomci, moramo snositi odgovornost. Gdje je tu sloboda, pitamo se. Individualac je odgovoran sam za sebe, ali njegova je sloboda ograničena slobodom drugog. No možemo li uopće, kako Camus kaže, mazati slobodu na kruh. Možemo li i jesmo li na stupnju razvoja kad je svatko jednak i slobodan, i može, kako su egzistencijalisti tvrdili, biti štogod poželi. Ali ne može, a mi danas vidimo cijeli stampedo life-coucheva koji u stilu neoegzistencijalizma poručuju: Sve je na vama, ako ne uspijete, nesposobni ste.

A što je s činjenicom da svi nemaju jednake predispozicije i da se ne mogu gurati u istom smjeru? Na kraju krajeva, mi smo zapravo ostali i bez slobode i bez jednakosti. A Zapadni intelektualci naprosto nisu upoznali sustav kojeg zovu egalitarnim. Oni nisu žrtvovali svoju slobodu govoreći drugima, žrtvovali smo je mi.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
SVIBANJ
25
2021
<
>
  • Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
    25.05.2021.
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    25.05.2021.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    25.05.2021.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    25.05.2021.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    25.05.2021.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    25.05.2021.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    25.05.2021.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    25.05.2021.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    25.05.2021.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    25.05.2021.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam