Poručuju to predsjednici uprava HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić i HŽ Infrastrukture Ivan Kršić nakon najave o novom kreditu EIB-a (Europske investicijske banke) od 900 milijuna eura za projekte željeznice koji bi se trebao potpisati u prosincu, da bi realizacija projekata mogla početi u 2024.
Kredit s EIB-om je dogovoren i u suradnji s ministarstvima mora, prometa i infrastrukture te financija, a najavljen je na konferenciji EIB-a i Jutarnjeg lista o "ozelenjavanju mobilnosti".
HŽPP do 2030. sa 60 novih vlakova
Dio obnove voznog parka HŽPP-a je i današnje puštanje u promet petog elektromotornog regionalnog vlaka na relaciji Zagreb-Karlovac-Zagreb, koji je dio nabave ukupno dvadeset jednoga vlaka. To se financira s 85 postotnim iznosom iz EU-ovih fondova odnosno EU-ova potpora iznosi nešto više od 116,8 milijuna eura.
Od 21 vlaka, svih 11 za gradsko-prigradski i četiri vlaka za regionalni prijevoz pušteni su već u promet i, kako kažu iz HŽPP-a, njima se osigurava učinkovitiji i konkurentniji željeznički putnički prijevoz.
"Željeznički promet je najčišći prijevoz, a HŽPP ima ambiciozne planove. Do sada smo nabavili 40 novih niskopodnih vlakova, a osim nova 21 dogovorili smo i isporuku dva baterijska vlaka za neelektrificirane pruge, koje će nam isporučiti za oko godinu dana, krajem rujna 2024. Kako slijedi i obnova regionalnih i lokalnih pruga mi se s time pripremamo i za te neelektrificirane pruge, kao i sa četiri elektrobaterijska ili hibridna vlaka", najavio je predsjednik uprave HŽPP-a Ukić.
Uz to će graditi i tehnički centar na Ranžirnom kolodvoru za servis tih vlakova, a u skladu s odlukom Vlade o restrukturiranju željezničkog parka i putničkog prijevoza Ukić je istaknuo da bi HŽPP od 2025. do 2030. trebao nabaviti 60 novih vlakova na alternativne pogone i time bi potpuno obnovili vozni park
Najavio je i da će u sklopu tog procesa graditi i nove punionice za vlakove te da je nabava svih vlakova dogovorena s Končarom.
HŽI radi na projektima vrijednim ukupno milijardu eura, a u idućih 10 godina planira uložiti još pet milijardi
Predsjednik uprave HŽI-ja Kršić kaže da tvrtka trenutno radi na 27 projekata ukupno vrijednih oko milijardu eura, te da u idućih deset godina planiraju uložiti još 5 milijardi eura.
"Ono što frustrira otkako je počeo taj investicijski ciklus je da su se sva ta ulaganja odvijala na dva glavna pravca tzv. RH1 i RH2. Istina je da ti pravci čine 30 posto željezničke infrastrukture i na njima se ostvaruje oko 80 posto željezničkog prometa, ali na žalost do sada nismo imali dovoljno financija da održavamo i ostatak infrastrukture koja se proteže na oko 2.000 kilometara", kazao je Kršić.
Dodao je da se to uz novi kredit EIB-a mijenja odnosno otvaraju se mogućnosti i za investicije i u lokalne i regionalne pruge, te iduće godine počinju radove na dionicama od Karlovca prema Mahičnu, od Zaboka prema Krapini, kao i radovi na remontu pruge od Čakovca do Virovitice i Pitomače, od Osijeka do Koške, na pruzi Knin-Zadar i druge.
"Uz taj kredit, odnosno 700 milijuna eura koliko ide za HŽI od ukupnih 900 milijuna eura, uređivat ćemo ne samo pruge nego i kolodvore i stajališta u Zagrebu, Virovitici, Sesvetama i još neke", najavio je Kršić, naglašavajući da im je taj kredit "jednako važan kao i onih 6 milijardi eura koje ćemo osigurati kroz EU fondove za glavne pravce".
Ima i problema i velikih izazova jer se istodobno obnavljaju ili grade pruge i odvija promet, i to sa kašnjenjima i zastojima, na što se žale prijevoznici, za što je Kršić kazao da je teško naći sredinu da svi budu zadovoljni, uz obveze koje imaju i prema prijevoznicima i prema izvođačima radova kroz javne nabave.
"Teško je uz sve radove održavati promet bez problema, pogotovo jer promet i raste, posebice teretni i rast će još i više s ulaganjima u Luku Rijeka. I željeznički pravac prema tamo planiramo modernizirati, treba misliti i na sigurnost radnika i prometa, i na brzinu izvođenja, što je sve kompliciranije nego npr. od gradnje autocesta. Sve su to veliki izazovi koje moramo nekako svladati, uz komunikaciju s prijevoznicima, kaže Kršić.
