"Raduje nas da smo uspjeli osigurati, kroz novu omotnicu, nikada većih, 680 milijuna eura za 22 grada, što je dosta veliko povećanje, u odnosu na prethodno razdoblje kada smo imali 350 milijuna eura za osam gradova. Vjerujemo da će ta sredstva pomoći gradovima da primjene koncepte pametnih gradova", istaknuo je ministar Erlić na 9. Liderovoj konferenciji "Smart cities", koja je i ove godine okupila brojne predstavnike gradova, stručnjake i poduzetnike.
Erlić kaže da nema države u EU koja će, kao Hrvatska, više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima.
Ističe da se to EU financiranje odnosi na 22 grada kako bi se razvijala urbana središta svih županija. Riječ je o 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva Hrvatske, a omogućit će se ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, zelenu infrastrukturu, promet, kulturnu baštinu...Gradovi će unutar svojih strategija urbanog razvoja odlučivati na koji će način najmudrije, integrirano, plasirati te investicije, a konačni cilj je "pametan grad".
Erlić: Poanta je da se u rješavanje gradskih problema u realnom vremenu uključe i gađani
Ministar je velik naglasak stavio i na javnu dostupnost podataka, ističući da su podaci "nafta 21. stoljeća"‘ te je poanta da se u realnom vremenu u rješavanje gradskih problema, što je moguće više, putem tehnologije, uključe građani. Važna je, kaže i integracija kojom gradovi žele postići viziju pametnih gradova.
Kaže da je niz gradova koji su na najbolji mogući način iskoristili dosadašnja sredstva iz EU fondova, a primjeri su Osijek, Novska te Šibenik koji je promijenio imidž. Istaknuo je i da Pelješki most jako puno znači za cijelu Hrvatsku, a ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju.
Na novinarsko pitanje razgovara li se u Vladi o dokapitalizaciji HEP-a, Erlić je odgovorio da to nije u resoru kojim se bavi, a da s aspekta EU-fondovske politike može kazati "da nas čeka nikada više mogućnosti ulaganja u zelene politike" tj. preko 2,5 milijardi eura, unutar kojih su ulaganja u energetsku učinkovitost, toplinarstvo i u obnovljive izvore energije, što vjeruje da će biti dodatni investicijski ciklus u tim područjima.
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak kaže da imaju financijskih sredstava i da su jako malo zaduženi grad, ali da su adminstracijske prepreke takve da je skoro nemoguć razvoj gradova te treba drastično pojednostaviti zakone i procedure, a važno je i da pravosudni sustav bude efikasniji. Kaže da je Split "prodisao" od kada je on gradonačelnik i da su pokazali drugačiji smjer razvoja grada u kojem red vrijedi za sve. Na 14 javnih zgrada instaliraju solarne panele, a instalirat će ih i na svim javnim zgradama na javnim površinama u gradu. Odobren im je projekt sadnje tisuću stabala po Splitu a sada pošumljavaju i Marjan. Cijelu rasvjetu će promijeniti u LED, a grade podzemne garaže i parkirališta te šire pješačke zone.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović kaže da Rijeka implementira sve EU politike, te provode cijeli niz aktivnosti. Naveo je projekt vodne aglomeracije, poboljšavanja mreže za distribuciju toplinske energije i plina, ulaganje u autobuse na plin, a planiraju ulagati i u autobuse na električni pogon. Investira se i u energetsku učinkovitost zgrada javnog sektora. Solarni paneli su na zgradi Gradske uprave od 2008., a sada se šire na još 21 objekt. Investira se i u digitalizaciju i dostupnost usluga građanima.
Predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk kaže da su lokalne samouprave već sada napravile ogromne iskorake. Rekao je da su u Zaprešiću EU sredstvima obnovili pruge i uveli novu kanalizaciju.
"Hrvatska je na dobrom putu i gradovi danas imaju što reći što su napravili i kako idemo dalje", poručio je.
