svijet.hr
20. Listopad 2025.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
Veleučilište Edward Bernays
NMMU:

Izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća"

Izložba
Izvor: Foto: Goran Vranić

Autorica izložbene koncepcije Iva Körbler daje novi pogled na manirizam i manirističke postupke u djelima hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

PROSINAC
07
2022

Piše:

Svijet.hr

Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 7. prosinca 2022. do 19. veljače 2023. predstavlja izložbu Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i autorica izložbene koncepcije Iva Körbler nakon dugogodišnjeg proučavanja i istraživanja građe, pronašla je dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća iz zbirke NMMU. U postavu izložbe prezentirano je više od stotinu i trideset djela, a riječ je o skulpturama, slikama, radovima na papiru, grafikama i instalacijama. Uz umjetnine iz Zbirke NMMU za ovu prigodu nekolicina njih posuđena je iz privatnih kolekcija u Hrvatskoj.

Autorica o izložbi - Iva Körbler: Prilog tumačenju manirizma na djelima hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća
Kada danas navodimo pojam manirizma i manirističke umjetnosti, dakle, manirističku epohu u europskoj umjetnosti između 1520. i 1650. godine, u pravilu ju i struka percipira kao dekadentni otklon od svega klasičnog, petrificirani ili oslabljeni kôd ranijeg „čistog“ stila, maniru i maniriranost u negativnom kontekstu. Bez ozbira što su brojni suvremeni teoretičari i filozofi dali izniman prilog pravilnom tumačenju kompleksnosti manirističke epohe i umjetnosti (Gustav René Hocke, Wilhelm Weischedel, Ernesto Grassi, Arnold Gehlen, Karl Jaspers i dr.) ili što su mnogi nadrealisti otvoreno isticali kako se napajaju na umjetnosti manirizma (P. Klee, M. Ernst, F. Léger, H.. Arp, S. Dali i dr.), manirizam još nije podignut na razinu čistog stilskog fenomena 20. i 21. stoljeća poput ekspresionizma ili nadrealizma. (Neki teoretičari likovne umjetnosti i književnosti čak smatraju kako je doba između 1850. i 1950. također druga velika maniristička epoha jer već tada nastaje nepopravljivi rascjep u osjećaju bitka kod modernog čovjeka).

Preskačući svojim stanjem duha trendove i vrijeme, brojni hrvatski moderni i suvremeni umjetnici stvaraju djela koja formalnim sadržajem i stilizacijom ukazuju kako je manirizam konstanta europskog duha koji se očituje kao pobuna i bježanje od svijeta / optuživanje svijeta i strah od njega, a to se formalno pokazuje kao „deformacija, konstrukcija anti-naturalnih svjetova, zatvaranje u svoje unutrašnje svjetove, ekspresionizam, nadrealizam i hermetična apstrakcija“ (Hocke). Današnji je umjetnik trajno podvojen, razjedinjen, izbačen iz svoje harmonije i simbolički idealne proporcije, egzistencijalno i emotivno-psihički trajno izvan ravnoteže jer živi u pomaknutom i iščašenom svijetu, a to se nije katarzično razriješilo postmodernom epohom.

Godinama proučavajući građu, smatram kako postoji dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća. Prikupljanje amblematskih djela i rad na izložbi najvećim je dijelom povezan s istraživanjem fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, i nastavlja se na seriju fenomenoloških izložbi iz fundusa NMMU- a. Moje osobno viđenje manirističkih postupaka i gesti u djelima hrvatskih modernih i suvremenih umjetnika ovom je izložbom vezano uz traganje za srodnim djelima koja postoje u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, kako bi se muzejsku zbirku i na taj način sagledalo iz novog stilskog i fenomenološkog rakursa. Naravno i da izvan NMMU- a postoje brojna djela hrvatskih umjetnika koja nose manirističke elemente u tretmanu motiva, elemenata likovne forme, kao i stila, a ovom problemsko-fenomenološkom izložbom dajemo mogućnost njihova lakšeg prepoznavanja.

Mnogo puta smo se u tumačenjima pojedinih opusa hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća znali naći pred zidom: postojeći stilski vokabular jednostavno nije odgovarao, nešto je u interpretaciji nedostajalo za dubinsko prepoznavanje umjetnikova htijenja, metoda rada i stila, i upravo je primjena manirističkih načela u formalnoj i stilskoj analizi adekvatno funkcionirala kao ključ koji djelu najednom, neočekivano daje novi i precizan smisao. Da bismo taj kanon u svojoj mnogoznačnosti mogli optimalno primijeniti na radove hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, potrebno se okrenuti modernim interpretacijama i koncepcijama manirizma, među kojima se najviše ističe djelo Gustava Renéa Hockea „Svijet kao labirint – manira i manija u europskoj umjetnosti od 1520. do 1650. i u suvremenosti“ iz 1957. godine. Hockeov pristup i vokabular manirizma je, naravno, jedna od mogućnosti analize, no on se kroz zadnjih petnaestak godina osobne interakcije s hrvatskim umjetnicima pokazao idealnim jer fenomenološki pokriva sav na prvi pogled heterogen i kompleksan raspon njihovih umjetničkih koncepata i rukopisa.

Vizualni čudesni efekti i konstrukcije (tzv. effetti meravigliosi, prospettiva accelerata), mistični simboli i parabole, dvosmislenosti, deformacije i anamorfoze već posjeduju prema teoretičarima manirizma u sebi ekspresivnu i nadrealnu (denaturiranu) prirodu, stoga manirizam kao poetološko-morfološki fenomen već u sebi uključuje ekspresionizam i nadrealizam – a oni su dokazano dvije velike kontnuirane stilsko-problemske linije u umjetnosti 20. stoljeća do danas. U tom smislu, ako manirizam shvatimo kao vrhovni, superordinirani pojam za tzv. subjektivni, anti-klasični, anti-naturalni stil – kao što su ga osim teoretičara 16. i 17. stoljeća tumačili u novije vrijeme A. Warburg, E.R. Curtis, M. Dvořák i E. Panofsky, on se otkriva kao nezaobilazna treća linija europske umjetnosti i duha.

Možemo nastaviti nizati repertoar motiva / zaštitnih znakova, postupaka ili efekata koje tvore manirističku svijest i djela, i koje ćemo pronalaziti u umjetnosti 20. i 21. stoljeća: irealna fantastika, groteske, kabineti čuda, demonska estetika, sat kao oko vremena, „ali i pijavice koje kod Dalija sišu vrijeme“ (Hocke), umjetna ili denaturirana priroda, motivi čudovišta, smrti i paklenih prizora, vizije propasti svijeta, divovi, hermafroditi, stvorovi iz bajki, likovi iz antičke mitologije, motiv jednoroga, arhitektura koja je svjesno puna pogrešaka, labirinti, tzv. arhitektura koja se ruši, slike kao ideogrami, anamorfoze.
Na izložbi će biti predstavljena djela brojnih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, od onih nedvojbeno manirističkog načina razmišljanja (Boris Bućan, Tomislav Buntak, Ferdinand Kulmer, Željko Lapuh, Dimitrije Popović, Željko Kipke, Duško Šibl, Marija Ujević Galetović, Ratko Petrić, Josip Diminić, Ivo Friščić, Nikola Koydl, Ivica Šiško, Dalibor Stošić, Zlatan Vrkljan, Josip Zanki, Boris Glumac Slavenski), do pojedinih opusa koji se tek sada pokazuju u drugačijoj mogućnosti interpretacije: Robert Auer, Emanuel Vidović, Ljubo Babić, Mirko Rački, Milivoj Uzelac, Miron Makanec, Marijan Detoni, Slavko Šohaj, Antun Babić, Ivo Dulčić, Belizar Bahorić, Željko Hegedušić, Vilim Svečnjak, Vanja Radauš, Frane Paro, Josip Biffel, Ivan Kožarić, Zlatko Bourek, Ivan Lesiak, Valerije Michieli, Borka Avramova, Virgilije Nevjestić, Belizar Bahorić, Nebojša Uglješić, Albert Kinert, Raul Goldoni, Nives Kavurić - Kurtović, Ante Brkan, Vera Fischer, Marijana Muljević, Fadil Vejzović, Munir Vejzović, Ante Orlić, Stanko Jančić, Željko Kipke, Dubravka Lošić, Damir Facan Grdiša, Josip Klarica, Nada Zec Ivanović, Zlatko Zlatić, Robert Šimrak.

(Izložba je posvećena akademiku Tonku Maroeviću s kojim sam dijelila jednaku zaluđenost manirizmom i koji bi bio važan suradnik na izložbi da je još među nama jer me ohrabrivao da se prihvatim ove teme.)
Iva Körbler

Reprodukcija: Ferdinand Kulmer, Grifozna nježnost, 1986., akrilik na platnu / 162 x130 cm / MG-4463

Ključne riječi: umjetnosti, stoljeća, hrvatskih, umjetnika, manirizma, manirizam, &scaron, djelima, djela, izložbi, manirističke, manirističkih, postupaka, &bdquo, fenomenolo&scaron,
PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
PROSINAC
07
2022
<
>
  • U Dubrovniku počinje snimanje poularne Netflixove serije
    U Dubrovniku počinje snimanje poularne Netflixove serije
    Ekipa serije 'Outer Banks' stigla je u Dubrovnik te već iskusila noćni život Dubrovnika – na društvenim mrežama pojavile su se snimke Madelyn Cline i Charlesa Estena kako se zabavljaju u jednom noćnom klubu
    07.12.2022.
  • Trumpove carine na film mogle bi dotući britansku filmsku industriju
    Trumpove carine na film mogle bi dotući britansku filmsku industriju
    Ponovna prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti 100%-tnu carinu na sve filmove proizvedene izvan zemlje mogla bi preokrenuti globalnu industriju i zadati težak udarac već krhkom britanskom sektoru.
    07.12.2022.
  • MTV odlučio ugasiti pet glazbenih kanala do kraja 2025.
    MTV odlučio ugasiti pet glazbenih kanala do kraja 2025.
    MTV će do kraja ove godine ugasiti čak pet svojih specijaliziranih glazbenih kanala u Europi. 
    07.12.2022.
  • Film Ivone Juke imao europsku premijeru u Varšavi, u kina dolazi iduće godine
    Film Ivone Juke imao europsku premijeru u Varšavi, u kina dolazi iduće godine
    Projekciju su pratile dugotrajne ovacije, a potom je uslijedio inspirativan Q&A s publikom
    07.12.2022.
  • Film o Velimiru Đereku Sokolu morate pogledati (VIDEO)
    Film o Velimiru Đereku Sokolu morate pogledati (VIDEO)
    Približavanje 18. studenog, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i ove godine, potiče mnogobrojne aktivnosti.
    07.12.2022.
  • Počinju 34. Dani hrvatskog filma
    Počinju 34. Dani hrvatskog filma
    Program festivala i ove je godine bogat i raznovrstan.
    07.12.2022.
  • Al Di Meola stiže u Čakovec
    Al Di Meola stiže u Čakovec
    Béla Fleck, Chris Botti, fantastični 30. Čakovec Jazz Fair, Postmodern Jukebox, a sada i veliki Al Di Meola... Može li bolje?
    07.12.2022.
  • Sara Butković u galeriji Crta
    Sara Butković u galeriji Crta
    U srijedu 15. listopada u 19 sati otvara se prva samostalna izložba „DAL? Matiner“ autorice Sare Butković.
    07.12.2022.
  • Preminuo Halid Bešlić
    Preminuo Halid Bešlić
    Preminuo je pjevač Halid Bešlić. Imao je 71 godinu.
    07.12.2022.
  • U HNK u Zagreb stiže inovativan međunarodni projekt: Handle with Care kolektiva Ontroerend Goed
    U HNK u Zagreb stiže inovativan međunarodni projekt: Handle with Care kolektiva Ontroerend Goed
    Drama HNK-a ugostit će posebno iskustvo za publiku, predstavu Handle with Care belgijskog kolektiva Ontroerend Goed.
    07.12.2022.

Najčitanije

SURADNJA

Samsung Art Store kolekcija donosi duh Art Basela iz Pariza u dnevne boravke 

SERIJA

U Dubrovniku počinje snimanje poularne Netflixove serije

BIZARNO

Dodik napokon priznao da više nije predsjednik RS

CARINE

Trumpove carine na film mogle bi dotući britansku filmsku industriju

KRAĐA

Krađa u uredu gradonačelnice Rijeke, dijelu radnika ograničen pristup

SERIE A

Milan preokretom pobijedio Fiorentinu i preuzeo vrh Serie A

USPORAVANJE

Kineska ekonomija porasla najslabije u godinu dana

UDAR

Prekinut dotok plina Rusiji iz Kazahstana

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam