Hrvatsko gospodarstvo nastavlja brz rast, po stopi koja je i nadalje među najvišima u europodručju, ali nastaju neravnoteže; zbog povećanja fiskalnog manjka, potaknutog potrošnjom u razdoblju snažnoga gospodarskog rasta, pojačali su se pritisci na strani potražnje, što pridonosi povećanju inflacije i manjka na tekućem računu, konstatirao je MMF u svom izvješću u kojem je dao i niz preporuka.
Izvršni odbor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), naime, zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Republikom Hrvatskom, usvojivši mišljenje članova Misije MMF-a bez sazivanja sastanka, tj. bez formalne rasprave, izvijestili su u četvrtak iz MMF-a, a prenijela Hrvatska narodna banka (HNB).
Na temelju članka IV. Statuta Međunarodnoga monetarnog fonda, MMF održava, obično svake godine, bilateralne razgovore sa zemljama članicama Fonda. Misija Fonda posjećuje zemlju članicu, prikuplja gospodarske i financijske informacije i razgovara s dužnosnicima zemlje o gospodarskim kretanjima i politikama zemlje. Nakon povratka u sjedište Fonda, članovi Misije pripremaju izvješće koje je temelj za raspravu Izvršnoga odbora MMF-a.
S obzirom na nepovoljno vanjsko okružje i povećanu globalnu neizvjesnost, članovi Misije MMF-a u svom izvješću predviđaju da će se hrvatski gospodarski rast ublažiti i ostvariti još uvijek solidnu stopu od približno 3 posto u 2025. i 2026., a da će se inflacija krajem 2026. ili početkom 2027. približiti ciljanoj razini ESB-a.
MMF naovdi i kako očekuju da će se manjak na tekućem računu platne bilance povećati u kratkoročnom razdoblju i nakon toga se poboljšati, a fiskalni manjak će, prema predviđanjima, u projekcijskom razdoblju biti u prosjeku malo niži od 3 posto BDP-a.
Jačaju rizici povezani s inflacijom
U svom izvješću MMF konstatira i da su rizici povezani s rastom uglavnom su uravnoteženi, dok rizici povezani s inflacijom pokazuju usmjerenost prema gore. Rast bi se mogao usporiti ako inozemna potražnja znatnije oslabi, posebno u turističkom sektoru, među ostalim zbog pogoršanja geopolitičkih ili trgovinskih napetosti ili zbog nižega rasta glavnih trgovinskih partnera. Napominju da i globalni šokovi također bi mogli uzrokovati porast inflacije, posebno kroz cijene energije i hrane.
Na domaćem planu postoji rizik od dugotrajnog pregrijavanja jer bi nastavak akomodativne fiskalne politike te rast plaća i kredita koji premašuje predviđanja mogli dodatno potaknuti domaću potražnju i usporiti dezinflaciju. Dodaju, međutim, da bi brža provedba nužnih strukturnih reformi mogla bi smanjiti ograničenja na strani ponude i tako povećati stvarni i potencijalni rast.
Preporuke za smanjenje inflacije
Snažnija i brža fiskalna konsolidacija ključna je za ublažavanje pritisaka na strani domaće potražnje i smanjenje inflacije, čime bi se na vrijeme riješile nastajuće neravnoteže, ističu iz MMF-a. Ona je također nužna za jačanje konkurentnosti zemlje i stvaranje zaštitnih slojeva za zaštitu od budućih šokova i zadovoljavanje velikih potreba za potrošnjom, dodaju.
U kratkoročnom razdoblju konsolidaciju može poduprijeti ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru, poboljšanje prikupljanja PDV-a, ukidanje preostalih mjera za smanjenje troškova života i poboljšanje fiskalne discipline u jedinicama lokalne uprave.
U srednjoročnom razdoblju, navode, ima dosta prostora za proširenje porezne osnovice i poboljšanje poreznog sustava, ponajprije preispitivanjem i racionalizacijom izuzeća od PDV-a i sniženih stopa te prelaskom na vrijednosno oporezivanje imovine.
Kad je riječ o rashodima, mjere se trebaju usmjeriti na smanjenje visoke mase plaća na osnovi preispitivanja zapošljavanja u javnom sektoru, poboljšanje učinkovitosti potrošnje, posebno u zdravstvu i obrazovanju i osiguranje održivosti mirovina, u prvom redu podizanjem stvarne dobi za umirovljenje, preporučaju iz MMF-a.
Hrvatske vlasti trebaju nastaviti poboljšavati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i upravljanje javnim ulaganjima, kažu u MMF-u.
Bankarski sustav vrlo likvidan
Ocjenjuju i da su se ciklički sistemski rizici povećali, ali još su umjereni i mogu se kontrolirati jer je bankovni sustav i nadalje vrlo profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan.
Testiranje otpornosti na stres pokazuje da bi ostao sveukupno otporan u nepovoljnim scenarijima, konstatirali su. Unatoč tome, kažu, i nadalje je potreban oprez s obzirom na gomilanje ranjivosti i rizika, posebno u sektoru stambenih nekretnina, kao i strukturnih rizika, uključujući relativno veliku povezanost banaka i države te koncentraciju kredita poduzećima.
Ocjenjuju i da su hrvatske vlasti primjereno pooštrile makrobonitetnu politiku mjerama usmjerenim na kapital i na korisnike kredita. Kako se makrofinancijski uvjeti budu mijenjali, trebaju nastaviti pratiti makrobonitetnu politiku i prilagođavati je ako to bude potrebno. Pooštravanje mjera usmjerenih na korisnike kredita posebno bi moglo biti potrebno ako ciklički rizici potraju, navode.
Preporuča se oporezivanje imovine i prihoda od kratkoročnog najma
S obzirom na visok udio kupnji nekretnina koje se financiraju gotovinom i inozemnu potražnju, u MMF-u snažno preporučuju komplementarne mjere za povećanje ponude stambenih nekretnina i smanjenje špekulativne potražnje, ponajprije većim oporezivanjem imovine i prihoda od kratkoročnog najma,.
Poticanje potencijalnog rasta u kontekstu starenja stanovništva, manjkova radne snage i neusklađenosti vještina te slabe produktivnosti zahtijeva reforme zdravstva i obrazovanja radi unapređenja ljudskog kapitala bez povećanja troškova.
Reformom zdravstvenog sustava treba smanjiti geografsku nejednakost u pristupu zdravstvenim uslugama, promicati prevenciju i zdrav način života, preispitati središnju ulogu bolnica u zdravstvenom sustavu te poboljšati upotrebu i distribuciju farmaceutskih proizvoda. Reforma obrazovanja trebala bi se usredotočiti na smanjenje neusklađenosti vještina, uz mjere za povećanje sudjelovanja u obrazovanju odraslih. Boljom integracijom strane radne snage povećala bi se njezina uloga u potpori rastu i blagostanju, zaključuje se u najnovijem izvješću MMF-a.
