'Problem je vrlo kompleksan i nije od jučer. Postoji 30-ak godina, a intenzivira se od ulaska u Europsku uniju', istaknuo je Jakopović, u središnjem Dnevniku HRT-a, dodajući kako trgovci sve više traže najjeftinije meso, što domaći proizvođači ne mogu uvijek pratiti. Rezultat je, kaže, pad samodostatnosti u proizvodnji mesa.
Kritizirao je i netransparentnost informacija o proizvodima.
'Dovoljno je da pogledate datum klanja, kojeg često nema jer nije obavezan, i onda sve postaje jasno. Ne možete očekivati da za vrlo nisku cijenu možete dobiti kvalitetan proizvod. Preporuka je ući u lokalnu mesnicu i vidjeti koji je izvor sirovine. To moramo pratiti zbog sebe, svoga zdravlja i sutra zbog zdravstvenog sustava', rekao je.
Istaknuo je i problem sve češće prisutnosti starijeg, jeftinijeg smrznutog mesa iz uvoza.
'Domaća klaoničarska industrija je pod pritiskom trgovačkih lanaca. Domaća proizvodnja to ne može pratiti, pa se uvozi što jeftinije smrznuto meso. To sigurno nije cilj hrvatskih proizvođača niti potrošača. Oni uvijek loše prođu, a ovi između pronađu prostor na tržištu', pojasnio je.
Govoreći o unapređenju poljoprivrede, podsjetio je da je Hrvatska tek nedavno počela koristiti instrumente zajedničke poljoprivredne politike EU-a.
'Ušli smo posljednji u Europsku uniju, koristili smo tek jedan krug zajedničke poljoprivredne politike. Zemlje u okruženju uz europska sredstva dodaju i nacionalnu omotnicu, neke i do 200 posto, istaknuo je.
Naglasio je kako Hrvatskoj nedostaje preradbena industrija.
'Nemamo kako preraditi kvalitetnu pšenicu i onda je izvozimo. A kao potrošači generiramo potrošnju. Ako uđemo u trgovački lanac i kupimo ono što je najjeftinije, imat ćemo ovakvu sliku, zaključio je.
