Prije četiri godine mnogi diplomati i vojni dužnosnici su s olakšanjem odahnuli. Trumpov mandat napokon je prošao, sjedištem NATO-a se proširio osjećaj olakšanja. Jer dotada je četiri godine na čelu najveće i za sve saveznike najvažnije članice NATO-a bio čovjek poznat po svojoj nepredvidivosti i samovoljnim potezima.
Donald Trump je iza sebe ostavio niz razdora - od napuštanja saveznika u Siriji i Iraku, kaosa u Afganistanu koji je pomogao talibanima, do čestog verbalnog ponižavanja Europljana.
Trump nikad nije smatrao Europljane saveznicima, već je na njih, prema riječima Jean-Claudea Junckera, gledao kao na "mračne likove koji ne žele dobro Americi". Juncker, jedan od rijetkih političara koji je uspijevao surađivati s Trumpom, dao je poraznu ocjenu njegovog mandata. I podsjetio da je Trump vjerovao kako je Europska unija stvorena da bi smanjila američki utjecaj u svijetu, piše Deutsche Welle.
Već na otvaranju novog sjedišta NATO-a u Bruxellesu 2017. Trump je saveznicima održao predavanje:
„SAD je u proteklih osam godina trošio više na obranu nego sve ostale članice NATO-a zajedno", rekao je okupljenim čelnicima, napominjući da 23 od 28 zemalja članica ne izdvaja dovoljno za obranu.
Posebno je to pogodilo kancelarku Angelu Merkel, jer je Njemačka tada za obranu trošila tek 1,2% BDP-a , dakle znatno manje od dogovorenih 2%. Trump je nastavio s kritikom, rekavši da je to „vrlo, vrlo izravno" izložio i glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu, dok je Merkeli samo kiselo slušala.
Mark Rutte, novi NATO-ov glavni tajnik, izjavio je prilikom preuzimanja dužnosti da je „zahvaljujući Trumpu" NATO povećao izdvajanja za obranu, što je izazvalo iznenađenje prisutnih. Rutte je pohvalio i Trumpov kritički stav prema Kini, što su mnogi sada prihvatili.
Moguće je da je ova izjava bila upućena direktno Trumpu, s obzirom na to da se na predsjedničkim izborima u SAD-u vodi tijesna utrka između njega i Kamale Harris, a NATO se ovoga puta želi pripremiti za eventualni novi Trumpov mandat.
Sjevernoatlantski savez želi biti pripremljen kako bi izbjegao egzistencijalnu krizu u slučaju Trumpova povratka. Trumpove izjave s početka predizborne kampanje – da će pomoći samo zemljama koje plaćaju, a ostale prepustiti Vladimiru Putinu – dodatno su potaknule taj strah.
Marco Overhaus, stručnjak za SAD pri Zakladi za znanost i politiku (SWP), objašnjava kako je „ideja da NATO može postati 'otporan na Trumpa' iluzija". NATO se može teško pripremiti za ekstreman scenarij poput izlaska SAD-a iz Saveza ili povlačenja američkih vojnika iz Europe. „Transatlantski odnosi u obrambenoj politici su strukturno neuravnoteženi", dodaje Overhaus, napominjući da je omjer obveza 75% za SAD, a 25% za Europu.
Za NATO bi pobjeda Kamale Harris i četiri godine njezina mandata bili prilika za smanjenje ovisnosti o SAD-u, posebno u ključnim vojno-tehničkim sposobnostima, kao što su protuzračna obrana, sustavi za rano upozoravanje i zapovjedne strukture za velike vojne operacije.
Prema Overhausu, Europa mora razmisliti i o političkom odgovoru na eventualnu Trumpovu „politiku prazne stolice" u NATO-u. U takvom scenariju, Europa bi trebala promisliti o tradicijama zajedničkog odlučivanja i pripremiti se za mogućnost da Amerika koristi svoj utjecaj protiv volje Europljana ili, što je također realno, da počne manipulirati članicama NATO-a tako da ih huška jedne protiv drugih.
