U razgovoru s bivšim konzumentom onoga što se i danas kolokvijalno naziva lakom drogom, doznali smo da pušenje smotuljka „trave“ danas nije isto kao što je bilo prije nekoliko godina. Ista količina marihuane ili hašiša sada je znatno opasnija za zdravlje negoli što je bila nekad.
Uzgajivači konoplje, preprodavači i dileri dovinuli su se kako osnažiti utjecaj marihuane i sličnih „podizača raspoloženja“. Čine to, tvrdi sugovornik, na način da sušenu konoplju ili smolu tretiraju raznim kemijskim spojevima koji imaju snažan utjecaj na receptore u mozgu.
„Niz godina sam bio takozvani rekreativni konzument marihuane, a onda sam počeo shvaćati da je njen utjecaj na psihičko stanje odjednom postao znatno snažniji i neželjeniji. Razvio sam ozbiljan anksiozan poremećaj, zapadao u depresivna stanja, a kad je problem dogorio do noktiju, odnosno kad su me tijekom konzumacije obuzimala agresivna stanja, shvatio sam da moram potražiti liječničku pomoć“, posvjedočio je Hini bivši ovisnik.
Kaže da je s vremenom počeo shvaćati da mu vikend izleti u „carstvo dobrog raspoloženja“ za koji je ulaznica bila joint, više bili nisu dovoljni. Počeo je razvijati snažnu ovisnost koju bi umirio svaku večer kad bi sjeo pred televizijski ekran.
Povećane razine neželjenih supstanci
Tek je na terapiji shvatio da je krivac za njegovo stanje to što dileri duže vrijeme prodaju kemikalijama oplemenjenu indijsku konoplju i proizvode koji se dobivaju iz nje.
O čemu se točno radi Hini je djelomično objasnila Davorka Gazdek, zaposlena pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, a koja se između ostalog bavi problemima ovisnosti. Kaže da se na stručnim skupovima koje je pohađala dosta govorilo o znatno povećanim količinama tetrahidrokanabinola (THC) u marihuani i hašišu u odnosu na prijašnje godine.
Razlog njene velike prisutnosti, otkriva, između ostalog leži u laboratorijskom uzgoju konoplje. Tako kontroliranim rastom biljke, znatno se utječe i na razine neželjenih supstanci u njoj.
Iz MUP-a pak ukazuju na još jednu neželjenu praksu pri proizvodnji i prodaji onoga što se kolokvijalno naziva travom. Otkrivaju da je sveprisutnija proizvodnja i prodaja industrijske konoplje koja prema zakonu ponude i potražnje ima nisku cijenu. Osim niske cijene, sadrži i izrazito nisku razinu THC-a pa sama po sebi nije interesantna konzumentima „lakih droga“.
No dio proizvođača industrijske konoplje u suradnji s narko tržištem dovinuli su se tome kako takvu biljku učiniti atraktivnu među ovisnicima. Počeli su je obogaćivati sintetskim kanabinoidima koji imaju psihoaktivni učinak sličan klasičnom THC-u jer se također vežu na receptore u središnjem živčanom sustavu.
Glavni problem policiji, ali i liječnicima jest taj što iz „podrumskih“ laboratorija neprestano izlaze novi sintetski spojevi, odnosno kanabinoidi, čiji krajnji učinak na zdravlje uživatelja nije do kraja rasvijetljen. Dosadašnja saznanja, otkrivaju iz MUP-a, ukazuju da sintetski kanabinoidi imaju znatno jači i duži psihoaktivni učinak na konzumenta u odnosu na THC.
Opasnost od 'sintetike' znatno veća nego od THC-a
Učestale su promijene u smjesama za pušenje te je zbog toga opasnost od predoziranja sintetskim kanabinoidima znatno veća nego THC-om koji se nalazi u „klasičnoj“ marihuani ili hašišu. „U Europi je zabilježen veći broj intoksikacija kao i smrtnih ishoda koji se povezuju s uzimanjem sintetskih kanabinoida“, izvijestili su iz MUP-a.
Sintetske kanabinoide neko vrijeme moglo se kupovati u trgovinama te su bili reklamirani i prodavani kao osvježivači prostora. Njihovi su konzumenti naglo počeli pristizati u psihijatrijske ustanove jer su razvili stanja poput anskioznosti pa čak paranoje i halucinacija. Mahom se radilo, o mlađoj populaciji koja je po prirodi sklona eksperimentiranju.
U Europi i SAD-u razvija se još opasnija praksa obogaćivanja marihuane, industrijske konoplje i sličnih biljaka. Da bi osigurali konstantan priliv novca, odnosno kako bi od rekreativnih konzumenata „lakih droga“ učinili ozbiljne ovisnike, biljke za pušenje počeli su obogaćivati trenutno najopasnijom drogom na tržištu.
Riječ je o fentanilu ili takozvanoj zombi drogi. Tek nekoliko zrna tog opijata dovodi konzumenta u pomaknuto stanje svijesti, a ozbiljna ovisnost može se stvoriti već nakon prve konzumacije.
Konzumacija fentanila samog ili kao dodatka „travi“ i drugim opijatima godišnje u SAD-u odnosi na tisuće života, a Europa, pa samim time i Hrvatska, u ogromnoj su opasnosti od tog neželjenog trenda.
Inače, u Hrvatskoj je kanabis najdominantnija ilegalna droga, potvrdili su Hini iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a tome svjedoče i podaci MUP-a o zapljenama koji kažu da su tijekom 2020. zaplijenili 2,65, a 2023. znatno više, odnosno 71,79 kilograma hašiša. Što se marihuane tiče policiji je 2020. u ruke palo 1,6 tona da bi se prošle godine domogli impozantnih 6,03 tona te droge.
