Proizvođačima voća danas više nije problem doći do novca, odnosno potpora za podizanje nasada, puno je teže suočavanje s globalnim zatopljenjem koje je donijelo tektonske poremećaje u proizvodnji hrane u Hrvatskoj.
Ako netko i dalje vjeruje da je globalno zatopljenje mit, istinu može doznati od svakog poljoprivrednika. Mi voćari smo najviše osjetili da se klima drastično promijenila od vremena kada smo se počeli baviti tim poslom, kaže Mladen Matica, vlasnik OPG-a Matica Bolto, kome je ove godine iznad prosjeka rodilo samo grožđe, a sve ostalo voće je podbacilo.
Nakon blagih zima u proljeće dolazi zahlađenje
"Zima više kao da ne postoji, proljeće se ukazuje u siječnju i veljači, nakon čega se pojavi mraz i znatno smanji očekivani prinos voćnjaka. S druge strane, ljeta su postala prevruća pa bez navodnjavanja ne možete planirati ozbiljnije prinose", ističe Matica koji posjeduje vinograd i voćnjak s jabukama, breskvama i šljivama.
Prognostičar Kristijan Božarov potvrđuje njegove riječi - u posljednjih 150 godina, otkako se mjeri temperatura u Hrvatskoj, očito je zatopljenje. Iz godine u godinu pokazuje se znatan porast temperature, a to definitivno utječe na poljoprivrednu proizvodnju.
"Svjedoci smo toplih i suhih jeseni, nakon kojih slijede blage zime. Dovoljno je da se pokušamo prisjetiti kad smo imali zadnji Božić okićen snijegom. Zime se uglavnom svode na kratka zahlađenja s vrlo malim količinama snježnih padalina. Onda dođe proljeće tijekom kojeg, na otprilike dva tjedna, pošteno zahladi", kaže Božarov.
Stručnjakinja za zaštitu bilja iz Koprivnice Željkica Oštrkapa-Međurečan objašnjava kako rast srednje dnevne temperature utječe na "tvornicu na otvorenom".
"Primijetili smo da vegetacija biljaka počinje ranije jer se i tlo ranije zagrijava. Voćke i vinova loza ranije prolistaju, vinogradari će potvrditi da berba grožđa počinje ranije u odnosu na negdašnje branje", rekla je.
Osim toga, više temperature ne utječu samo na rast i razvoj bilja, nego se reflektiraju i na širenje biljnih bolesti i sve prisutnijih štetnika.
Smrdljivi Martin širi se sjeverozapadom Hrvatske
Blage zime omogućuju da se neki štetnici mediteranskog područja sele sjevernije i čine sve veće probleme u području i na kulturama gdje ih ranije nije bilo.
"Mnogi su primijetili zelenu stjenicu (smrdljivog Martina), čija je populacija posljednjih deset godina značajno porasla na sjeverozapadu Hrvatske, pa ju možemo kao polifagnog štetnika naći na različitim kulturama", navodi Oštrkapa-Međurečan.
Zbog viših temperatura povećavaju se gubici od direktnih šteta na poljoprivrednim kulturama, povećani su troškovi proizvodnje zbog dodatnih zaštita, a visoke temperature smanjuju učinkovitost insekticida, primjerice piretroida.
Osobito je na voćkama primijećeno da im izuzetno šteti kolebanje temperatura. Gotovo svake zime u siječnju ili veljači maksimalne temperature dosegnu 15 do 20 stupnjeva Celzijevih. Nakon toga počinje kolanje sokova u voćkama, počinje njihovo buđenje i one ne mogu izdržati pad temperature na minus devet stupnjeva, što je posljednjih godina česta pojava.
Kod voćaka dolazi do smrzavanja stanica, mikropukotina, no one ne propadnu iste godine već se na oštećenja nastala zbog smrzavanja nasele gljivice i bakterije, koje idućih nekoliko godina dovedu do sušenja stabala. Upravo to se događa u nasadima koštičavog voća u Podravini, osobito na šljivama, višnjama, breskvama i marelicama, upozorava Oštrkapa-Međurečan.
Također, ni ljetne visoke temperature nisu bezazlene jer temperature iznad 30 stupnjeva uzrokuju toplinski stres, a sunčevo zračenje izaziva ožegotine na plodovima kao što su jabuke.
Ozbiljna proizvodnja povrća nezamisliva bez navodnjavanja
Danas je ozbiljna proizvodnja povrća nezamisliva bez navodnjavanja, a i većinu trajnih nasada treba navodnjavati. Neke voćne vrste kao što su šljive, trešnje, pa čak i lijeska, danas se navodnjavaju, a nekada smo ih uzgajali bez dodatnog priliva vode, ističe stručnjakinja za zaštitu bilja.
Poljoprivreda se neminovno mora prilagoditi izmijenjenim prilikama. Navodnjavanjem ćemo riješiti nedostatak kiše u kritičnim fazama razvoja biljaka, ali teže ćemo se nositi s temperaturnim ekstremima. Postoje sustavi za borbu protiv mraza, ali kolebanja temperature tijekom zimskih mjeseci bit će i dalje veliki problem.
Oplemenjivači će raditi na selekciji novih, otpornijih sorti koje će se moći nositi s promjenom vremenskih uvjeta. Morat ćemo birati otpornije vrste i sorte te pomno birati položaje na kojima ćemo ih uzgajati, kaže Oštrkapa-Međurečan.
