Naime, u prijedlozima novih kurikuluma za trogodišnje programe obrazovanja smanjen je udio općeobrazovnih predmeta, dok se programi značajnije fokusiraju na potrebna strukovna znanja i vještine.
U samom uvodu istaknut je stav HOK-a: „U trogodišnjim programima značajnije je usmjerenje na tržište rada. Iz toga se može zaključiti da se nastavnici opće obrazovnih predmeta osjećaju pogođeno. Ipak, treba istaknuti da su u ovim kurikulumima znanja i vještine koji su do sada bili obuhvaćeni općeobrazovnim predmetima uključeni u strukovne module i time prilagođeniji potrebama pojedine struke. Što to znači? Primjerice kad govorimo o povijesti – povijesti razvoja neke struke - ili kada je riječ o komunikaciji na hrvatskom ili stranom jeziku, vještine komunikacije će se izravno primjenjivati kroz module koji se odnose na rad u zanimanju i komunikaciju s klijentima i poslovnim partnerima.“
„Zaključno, dopustite da za kraj ovog izlaganja u ime institucije iz koje dolazim postavim jedno pitanje za razmišljanje. Je li našoj državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada? Vremena za ovakva promišljanja odavno više nemamo te se nadam da ćemo u ovoj raspravi donijeti konkretne zaključke koji će nam dati nedvosmislene odgovore na ova ključna pitanja za budućnost“, zaključio je predsjednik HOK-a Kratohvil kao uvodničar u tematsku raspravu.
Podsjećamo da je Hrvatska obrtnička komora u postupku e-savjetovanja uputila 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. Posljednjih godina ostvaren je kontinuiran stabilan rast upisa u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK. U školskoj godini 2023./2024. upisano je 4.524 učenika, odnosno 300 više nego godine prije, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku. Unatrag pet godina je u JMO programe upisano više od 20.000 djece.
