Turizam i terorizam Koliko snažno teror ugrožava imidž turističke destinacije
Piše: Dejan Gluvačević
20.11.2022. 07:17
visibility
279 pregleda
Izvor: Pixabay Turizam je najglasniji promotivni kanal određene destinacije. Dejan Gluvačević u svojoj analizi otkriva nam, kako i na koje se načine države i gradovi pogođeni terorističkim napadom bore da povrate narušeni turistički ugled. Nedavni teroristički napadi u Istanbulu i Bruxellesu opet su stavili fokus javnosti na pitanje globalne (ne)sigurnost. Istiklal, jedna od najfrekventnijih i najpopularnijih zona u Istanbulu, ali i željeznički kolodvor Bruxelles North bili su mjesta gdje se prethodnih dana opet počelo postavljati pitanje sigurnosti, ali i pitanje koliko su navedeni gradovi sigurni.
Da je turizam vrlo ranjiva industrija, pokazale su brojne krize poput ekonomske iz 2008. godine, pandemije koronavirusa, političke krize u zemljama uzrokovane Arapskim proljećem, ali i brojni teroristički napadi. Samo unazad 15-ak godina u Europi se dogodio niz terorističkih napada koji je privremeno turiste natjeraju da zastanu i zapitaju se žele li tamo otputovati u dogledno vrijeme, a riječ je o nekim od najpopularnijih europskih gradova kao što su Madrid, Barcelona, London, Pariz, Bruxelles, Istanbul, Berlin, Sankt Petersburg i drugi. Stoga, postavlja se pitanje koliko doista teroristički napadi utječu na imidž destinacije kao (ne)sigurne te kakve su doista posljedice po destinaciju?
Od 70-ih godina počinje sve veći interes za istraživanjima kako bi se odredilo u kolikoj mjeri terorizam utječe na imidž turističke destinacije. Obzirom da turizam za veliku većinu država predstavlja glavnu ili jednu od bitnijih gospodarskih grana, ali i da turizam za veliku većinu država predstavlja ''najglasniji'' promotivni kanal, onda je jasno da upravo zbog medijske pozornosti teroristi odabiru turističke lokalitete kao mjesto napada. Štoviše, odabiru turiste kao mete svojih napada ne bi li tako narušili koncept mira i interkulturalnosti koji se promovira putem turizma.
Teroristički napadi u ne-turističkim destinacijama su rijetkost te imaju manji medijski doseg, što samo potvrđuje da su turističke destinacije pogodne za terorističke napade radi ''promocije'' politika i stajališta napadača. Kao posljedica svega, teroristički napad nije samo napad na određenu politiku već i na ekonomiju zemlje u kojoj se taj napad dogodio jer tako direktno narušava turistički ugled destinacije. Kako se boriti protiv terorizma pitanje je koje predstavlja globalni problem i s kojim se nose sve vlade svijeta.
Teroristički napadi na turističke destinacije imaju snažan, ali uglavnom kratkoročan efekt. Naime, većina turističkih destinacija koje su odabrane kao meta napada od ranije uživaju pozitivan imidž te jedan-dva teroristička napada u kraćem vremenskom razdoblju ne ugrožavaju značajnije imidž destinacije. Razlog tome je što se rijetko napadi ponavljaju unutar kraćeg razdoblja, ali i zato što je brend destinacije toliko snažan da relativno brzo neutralizira negativnu percepciju izazvanu terorističkim napadom. Vrlo brzo nakon napada, nacionalne vlade i turističke organizacije proaktivno djeluju kako bi neutralizirali negativnu sliku.
Brojni primjeri potvrđuju navedeno, a kao jedan od najreprezentativnijih jesu aktivnosti španjolske vlade i nacionalne turističke organizacije, koji su brzo nakon terorističkog napada u Madridu, u ožujku 2004., krenuli s promotivnim kampanjama i promicanjem da je Španjolska u stvari sigurna zemlja. Štoviše, vjenčanje tadašnjeg princa Filipa (današnjeg kralja) i princeze Letizije Ortiz, kao i kandidatura Madrida za OI 2012. godine bile su posebno upravljane od strane vlade i nacionalne turističke organizacije kako bi se čim prije neutralizirala negativna slika o Španjolskoj uslijed spomenutog terorističkog napada. Brojevi turističkih dolazaka i noćenja, s presjekom po mjesecima, najbolji su pokazatelj kako su uspjeli, kao što je slučaj i s ostalim gradovima koji su bili žrtve terorističkih napada, ali nisu dozvolili da slika o terorističkom napadu prevlada u međunarodnoj javnosti i tako negativno utječe na turistička kretanja.
Uglavnom, teroristički napadi kratkoročno utječu na smanjenje turističkih dolazaka za otprilike 10-15% u nadolazećem razdoblju, ali dugoročno nema snažnijih posljedica. Posljedice su nešto snažnije ako kulturološke razlike između destinacije i emitivnog tržišta su izraženije, kao i kada se napadi pojavljuju kontinuirano te ne dozvoljavaju destinaciji da brzo neutralizira negativnu percepciju.
