svijet.hr
26. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

Turizam i terorizam: Koliko snažno teror ugrožava imidž turističke destinacije

Koliko snažno teror ugrožava imidž turističke destinacije
Izvor: PixabayTurizam je najglasniji promotivni kanal određene destinacije. Dejan Gluvačević u svojoj analizi otkriva nam, kako i na koje se načine države i gradovi pogođeni terorističkim napadom bore da povrate narušeni turistički ugled.
STUDENI
20
2022

Piše:

Dejan Gluvačević

Nedavni teroristički napadi u Istanbulu i Bruxellesu opet su stavili fokus javnosti na pitanje globalne (ne)sigurnost. Istiklal, jedna od najfrekventnijih i najpopularnijih zona u Istanbulu, ali i željeznički kolodvor Bruxelles North bili su mjesta gdje se prethodnih dana opet počelo postavljati pitanje sigurnosti, ali i pitanje koliko su navedeni gradovi sigurni.

Da je turizam vrlo ranjiva industrija, pokazale su brojne krize poput ekonomske iz 2008. godine, pandemije koronavirusa, političke krize u zemljama uzrokovane Arapskim proljećem, ali i brojni teroristički napadi. Samo unazad 15-ak godina u Europi se dogodio niz terorističkih napada koji je privremeno turiste natjeraju da zastanu i zapitaju se žele li tamo otputovati u dogledno vrijeme, a riječ je o nekim od najpopularnijih europskih gradova kao što su Madrid, Barcelona, London, Pariz, Bruxelles, Istanbul, Berlin, Sankt Petersburg i drugi. Stoga, postavlja se pitanje koliko doista teroristički napadi utječu na imidž destinacije kao (ne)sigurne te kakve su doista posljedice po destinaciju?

Od 70-ih godina počinje sve veći interes za istraživanjima kako bi se odredilo u kolikoj mjeri terorizam utječe na imidž turističke destinacije. Obzirom da turizam za veliku većinu država predstavlja glavnu ili jednu od bitnijih gospodarskih grana, ali i da turizam za veliku većinu država predstavlja ''najglasniji'' promotivni kanal, onda je jasno da upravo zbog medijske pozornosti teroristi odabiru turističke lokalitete kao mjesto napada. Štoviše, odabiru turiste kao mete svojih napada ne bi li tako narušili koncept mira i interkulturalnosti koji se promovira putem turizma.

Teroristički napadi u ne-turističkim destinacijama su rijetkost te imaju manji medijski doseg, što samo potvrđuje da su turističke destinacije pogodne za terorističke napade radi ''promocije'' politika i stajališta napadača. Kao posljedica svega, teroristički napad nije samo napad na određenu politiku već i na ekonomiju zemlje u kojoj se taj napad dogodio jer tako direktno narušava turistički ugled destinacije. Kako se boriti protiv terorizma pitanje je koje predstavlja globalni problem i s kojim se nose sve vlade svijeta.

Teroristički napadi na turističke destinacije imaju snažan, ali uglavnom kratkoročan efekt. Naime, većina turističkih destinacija koje su odabrane kao meta napada od ranije uživaju pozitivan imidž te jedan-dva teroristička napada u kraćem vremenskom razdoblju ne ugrožavaju značajnije imidž destinacije. Razlog tome je što se rijetko napadi ponavljaju unutar kraćeg razdoblja, ali i zato što je brend destinacije toliko snažan da relativno brzo neutralizira negativnu percepciju izazvanu terorističkim napadom. Vrlo brzo nakon napada, nacionalne vlade i turističke organizacije proaktivno djeluju kako bi neutralizirali negativnu sliku.

Brojni primjeri potvrđuju navedeno, a kao jedan od najreprezentativnijih jesu aktivnosti španjolske vlade i nacionalne turističke organizacije, koji su brzo nakon terorističkog napada u Madridu, u ožujku 2004., krenuli s promotivnim kampanjama i promicanjem da je Španjolska u stvari sigurna zemlja. Štoviše, vjenčanje tadašnjeg princa Filipa (današnjeg kralja) i princeze Letizije Ortiz, kao i kandidatura Madrida za OI 2012. godine bile su posebno upravljane od strane vlade i nacionalne turističke organizacije kako bi se čim prije neutralizirala negativna slika o Španjolskoj uslijed spomenutog terorističkog napada. Brojevi turističkih dolazaka i noćenja, s presjekom po mjesecima, najbolji su pokazatelj kako su uspjeli, kao što je slučaj i s ostalim gradovima koji su bili žrtve terorističkih napada, ali nisu dozvolili da slika o terorističkom napadu prevlada u međunarodnoj javnosti i tako negativno utječe na turistička kretanja.

Uglavnom, teroristički napadi kratkoročno utječu na smanjenje turističkih dolazaka za otprilike 10-15% u nadolazećem razdoblju, ali dugoročno nema snažnijih posljedica. Posljedice su nešto snažnije ako kulturološke razlike između destinacije i emitivnog tržišta su izraženije, kao i kada se napadi pojavljuju kontinuirano te ne dozvoljavaju destinaciji da brzo neutralizira negativnu percepciju.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
STUDENI
20
2022
<
>
  • Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
    20.11.2022.
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    20.11.2022.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    20.11.2022.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    20.11.2022.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    20.11.2022.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    20.11.2022.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    20.11.2022.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    20.11.2022.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    20.11.2022.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    20.11.2022.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam