U staro doba se u gotovo svaki automobil moglo ući, a onda je bilo potrebno tek spojiti par žica na bravici motora. U tadašnjoj Jugoslaviji najčešća žrtva krađe je bila Zastava 750, popularni Fićo: vrata su se mogla otvoriti tek grubom silom, a kablovi su se sami nudili ispod gole bravice.
Ključ s kodom
Onda je došla elektronika i stvari su postale nešto kompliciranije. Danas se vozilo može pokrenuti samo s ključem s točnim kodom koji je programiran u vozilu. U „Keyless“ sustavima je vozačima život toliko olakšan da uopće ni ne moraju vaditi ključ iz džepa.
Ali olakšan je život i lopovima, upozoravaju u njemačkom Saveznom kriminalističkom uredu (BKA): broj otuđenih automobila, ali i kamiona, kamp-vozila, poljoprivrednih i građevinskih strojeva je prošle godine eksplodirao. Svakog dana u Njemačkoj je nestajalo više od 40 vozila – ukupno je to bilo 15.924 krađa, 9% više nego godinu prije toga i broj takvih lopovluka je opet na razini kakav je bio prije korone.
Sad ga imaš, sad ga nemaš...
Osobito su pogođeni velegradovi kao što su Berlin i Hamburg, a opasno je imati vozilo ostavljeno na ulici i u područjima na istočnoj granici Njemačke. Zapravo se od automobila čak i više kradu kamioni: broj tih krađa je porastao za preko 48%.
Njemačka policija je svjesna kako su bande odlično organizirane i međunarodno povezane: ukradeno vozilo, pa makar to bio tonama težak bager ili kombajn – ali i vrijedan više stotina tisuća eura, u pravilu bude otpremljen iz Njemačke samo nekoliko sati nakon krađe.
A današnja elektronika u automobilima uvelike pomaže lopovima: na primjer, takozvani „pojačivač radijskog signala“ je odličan za vozila koja je moguće pokrenuti i s ključem u džepu – proizvođači to reklamiraju kao Keyless Go. Tim uređajem kojeg se može nabaviti preko interneta je moguće „upitati“ ključ vlasnika, čak i ako je ključ u kući vlasnika, a lopov na cesti. A kad je „čuo“ šifru, on će ju bez problema prenijeti i vozilu koje će nakon toga nestati bez traga.
Ide čak i još jednostavnije: takozvani Gameboy-Tool koji i izgleda kao nekadašnja igraća konzola ima programiran čitav niz današnjih vozila. Njemu je dovoljno tek da ga se drži pred vratima automobila kojeg se želi ukrasti dok on ne „nauči“ što taj auto želi čuti. I onda opet: do neviđenja, na internetu se mogu naći snimke krađe koje su trajale jedva par sekundi. Aparatić je čak svojedobno i legalno nudila jedna tvrtka u Rumunjskoj i reklamirala ga kao „ultimativnu pomoć“ vozačima koji su izgubili svoj ključ.
Nema potpune sigurnosti
Svi proizvođači automobila dobro znaju za ova iskustva policije i žrtava, ali ništa nisu promijenili na svojim sustavima zaštite. Još je i gore s poljoprivrednim i građevinskim strojevima:tamo zapravo i nema osobito mnogo vrsta ključeva i svi se mogu kupiti na internetu.
Tek rijetko se takva ukradena vozila nađu na tržištu Njemačke: iskustvo policije jest da ih se najčešće preveze negdje na istok Europe, a druga je mogućnost da ih se rastavi u dijelove i onda im je praktično nemoguće ući u trag negdje u svijetu. Kod građevinskih strojeva čak i ne postoji posebna evidencija, ali u tom sektoru se čuje kako je krađa u posljednje vrijeme doista sve više.
Stručnjaci savjetuju vlasnicima ugradnju mehaničkih blokada, a onda i GPS Tracker koji će javiti gdje je vozilo, a djelomično će omesti posao lopova i alarmni sustav odvojen od „provaljenog“ računala vozila. Potpune sigurnosti nema: ako lopovima „zapne za oko“ neko vozilo lako će ga „pokupiti“ i s posebnim kolicima ispod svakog točka ugurati u kamion. I to će trajati možda tek minutu.
Sve skuplje i osiguranje
U njemačkoj udruzi osiguravatelja GDV ukazuju kako je jedina zaštita vlasnika osiguranje vozilo, ali obzirom na sve veći broj krađa su i cijene osiguranja sve veće. 2023. je krađama nanesena gospodarska šteta od preko 312 milijuna eura, jer lopove ne zanimaju stare krntije nego su im najdraži skupi „terenci“. To se očituje i po računu koji stiže osiguravatelju:
„Svaka krađa u prosjeku stvara štetu od preko 21.400 eura, to je porast za oko 6% obzirom na prošlu godinu“, priopćenje je Udruge.
Njemački kriminalistički ured upozorava da je kod ovih kaznenih djela sve više potrebna dobra međunarodna suradnja. I BKA tijesno surađuje s Europolom i Interpolom kako bi ušao u trag bandama koje se bave tom rabotom. Nadzor granica i među državama zone Schengena pomaže, ali problem postaje sve veći: „Bande su sve profesionalnije tako da je i istraga sve kompleksnija“, kaže se u BKA.
