ECB ocjenjuje da se, čak i uz sve veće rizike, izgledi za gospodarski rast pogoršavaju, "ali ne vidimo recesiju, još uvijek očekujemo meko prizemljenje", odgovorila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na pitanje može li recesija iz Njemačke preliti na šire europodručje.
Europska središnja banka povećala je kamatne stope deset puta zaredom od sredine 2022. godine, kada je inflacija u eurozoni porasla na dvoznamenkastu vrijednost. Ovog lipnja prvi put ih je snizio za 0,25 postotnih bodova, a isto je učinio i prošli mjesec.
Smanjenje stope postalo je izglednije tek u posljednja dva tjedna, nakon objave najnovijih podataka o kretanju inflacije. Na sastanku Vijeća ECB-a to je predložio glavni ekonomist ECB-a Philip Lane. Prema riječima slovenskog ekonomista Mojmira Mraka, “ova odluka je doista bila očekivana. Više bi čudilo da su se odlučili ili za veće sniženje ili za nikakvo smanjenje kamata. Zanimljivije je da se prije mjesec dana, na prethodnoj sjednici Vijeća ECB-a, očekivalo da bi moglo doći do još samo jednog smanjenja kamatnih stopa ove godine u prosincu, ali to se tada nije očekivalo za listopad. To jasno pokazuje da se situacija u mjesec dana znatno promijenila”, upozorava Mrak u izjavi za ljubljansko Delo.
Prema njegovoj ocjeni, tri su ključna razloga.
“Prije svega, prognozirani gospodarski rast za ovu godinu manji je nego prije mjesec dana. Inflacija se također dodatno smanjila. To su dva argumenta u korist bržeg smanjenja kamatnih stopa. Istodobno, za to je vrijeme i američka središnja banka vrlo radikalno smanjila kamatne stope, za pola postotnog boda. To je bio dodatni argument, jer razlike u kamatama mogu utjecati na kretanje tečaja."
