Kako bi uspješno izabrali program koji im najviše odgovara ili se bolje upoznali s procesom prijave i upisali željenu srednju školu ili sveučilište, traže savjete konzultanata. Jedna od vodećih konzultantica, Lea Šegotić, jedna je od dviju generalnih direktorica najveće savjetodavne agencije za obrazovanje u inozemstvu – IntegralEdu, koja ima 16 ureda u Litvi, Sloveniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Albaniji, a u Hrvatskoj djeluje od 2015. Lea je uključena u organizaciju Svjetskog sajma obrazovanja, a s njom smo razgovarali povodom Tjedna švicarskih jezičnih kampova.
IntegralEdu od 2015. djeluje u Hrvatskoj, a partnerski odnos imate s više od stotinu sveučilišta u desetak država Europe i Amerike. U tih gotovo deset godina, koliko ste na našem tržištu, koliko su se promijenili afiniteti Hrvata prema obrazovanju u inozemstvu? Je li se broj onih koji vam se obraćaju za pomoć povećao?
Kada smo otvorili naš ured u Hrvatskoj u siječnju 2015. godine, u Hrvatskoj se nije puno znalo o studiranju u inozemstvu, iako smo tada već bili u Europskoj uniji i imali sva prava za studiranje u zemljama EU kao njihovi građani. Zbog toga smo već u nekoliko mjeseci od otvaranja ureda u Zagrebu organizirali Sajam svjetskog obrazovanja – World Education Fair, čiji je cilj informirati sve zainteresirane o mogućnostima obrazovanja u inozemstvu. Od 2015. nisu se samo promijenili afiniteti hrvatskih učenika i studenata već se promijenilo i kompletno tržište studiranja u inozemstvu. Na prvom mjestu tu je najviše utjecao Brexit, s obzirom da je veliki broj hrvatskih studenata išao studirati u Veliku Britaniju. Nakon britanskog izlaska iz Europske unije hrvatski, ali i svi ostali građani EU, nemaju više ista prava kao i građani Velike Britanije. Na prvome mjestu tu mislimo na pravo na smanjene školarine i pravo na studentske zajmove, što je smanjilo prijave i upise za britanska sveučilišta više od 95%. Druga velika destinacija koja se promijenila u zadnjih nekoliko godina je Danska, koja ima besplatne školarine, međutim zbog odluka danske Vlade ukinuti su gotovo svi studiji na engleskom jeziku te je ostala samo nekolicina, uglavnom u području tehničkih znanosti. Danas hrvatski učenici i studenti uglavnom idu studirati u Nizozemsku, Austriju, Njemačku i Italiju, a sve popularnije postaju Španjolska, Francuska i Irska.
Lea Šegotić, Foto: IntegralEdu
Tko vam se sve može obratiti za pomoć u prijavama?
Za pomoć pri prijavama za studij u inozemstvu nam se mogu obratiti učenici i studenti koji žele studirati na engleskom jeziku ili na jeziku zemlje u koju odlaze, na preddiplomskoj i diplomskoj razini, te MBA u zemljama EU ili UK. Bitno je naglasiti da ne savjetujemo za doktorske studije ili neformalne oblike obrazovanja za odrasle poput edukacija i stručnih tečajeva, osim tečajeva stranih jezika.
U koje države Hrvati najčešće odlaze na školovanje i ima li razlika u dobnim skupinama? Gdje odlaze djeca, a koje zemlje biraju studenti?
Zadnjih par godina za studij u inozemstvu daleko je najpopularnija Nizozemska, a nakon toga Austrija. Po dobi se ne razlikuju puno destinacije, već sami studiji, pa mlađi studenti odlaze na preddiplomske studije iz više područja, prvenstveno iz ekonomije, psihologije i dizajna, dok stariji studenti odlaze na diplomske studije iz ekonomije i menadžmenta te na neke specifične diplomske studije koji u Hrvatskoj ne postoje, poput agronomije ili umjetne inteligencije. Svakako vidimo porast zanimanja za STEM studije poput kemije, biomedicine ili informatičkih znanosti, ali humanističke znanosti još uvijek igraju veliku ulogu u odabiru naših studenata.
I sami ste diplomirali jezike, španjolski i portugalski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Koliko je odlazak u inozemstvo važan za usavršavanje jezika?
Za nas filologe odlazak u inozemstvo je presudan za učenje jezika. Ja sam imala sreću da su moji roditelji to rano prepoznali te sam i sama pohađala jezične kampove koji su na kraju usmjerili moj život. Međutim, nije to, naravno, samo bitno za studije jezika, već za sve studijske programe, a što se ranije počne, lakše se usavršava jezik. Osim jezične komponente, odlazak na kampove i učenje jezika u inozemstvu ima nemjerljivi kulturološki i društveni aspekt koji se ne može dobiti učenjem stranog jezika u svojoj državi.
Foto: IntegralEdu
Brojna istraživanja navode kako djeca, koja jezik počnu učiti prije desete godine života, imaju veliku šansu govoriti ga na razini izvornog govornika. U ponudi IntegralEdu nudite tečajeve jezika u inozemstvu za djecu od 7 do 18 godina. O kakvim je tečajevima jezika riječ i kakve su povratne informacije djece koja su na iste išla preko vas?
Tako je, sve je popularnije učenje stranih jezika već od najranije dobi. U Hrvatskoj postoje programi za učenje stranih jezika za djecu od tri mjeseca starosti, dakle i prije nego što počnu govoriti svoj materinji jezik. U IntegralEdu imamo u ponudi kampove već za djecu od pet godina koji su organizirani kao tzv. dnevni kampovi, kada roditelji moraju djecu preuzeti u popodnevnim satima, što onda često roditelji iskombiniraju s nekom vrstom obiteljskog odmora. Takvi su tečajevi najpopularniji u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i na Malti. Kao dio grupe, djeca s nama putuju već od desete godine, što smatramo da je i najranija dob za takvo putovanje bez roditelja.
U formalnom okruženju, u osnovnim ili srednjim školama, učenje stranih jezika može biti vrlo statično, dok na kampovima, s njihovim vršnjacima iz cijeloga svijeta, djeca uče strani jezik puno opuštenije, brže i u stvarnom kontekstu zbog čega imamo djecu koja s nama putuju na kampove od svoje najmlađe dobi pa sve do odlaska na studij kada postaju naši klijenti za visoko obrazovanje. Jako smo ponosni što imamo učenike koji s nama počnu kao kamperi, nakon toga nastavljaju na studij u inozemstvu, a tijekom studija odu i na Work&Travel program kulturalne razmjene u SAD-u koji je namijenjen hrvatskih studentima.
Jedan od ponajboljih obrazovnih sustava ima Švicarska, čije su privatne škole na najvišim razinama. Krajem siječnja organizirate Tjedan švicarskih jezičnih kampova – možete li nam reći o čemu je riječ?
Švicarska je sinonim za kvalitetu u mnogim područjima, pa tako i u obrazovanju. Njihove su škole višejezične, kao i sama Švicarska, a Švicarska je i dom najpoznatijem međunarodnom srednjoškolskom programu International Baccalaureate koji je napravljen upravo kako bi međunarodni učenici mogli bezbrižno nastaviti svoje srednjoškolsko obrazovanje. Švicarska je poznata i po svojim međunarodnim kampovima za učenje stranih jezika i posebna po tome što se u tim kampovima uvijek uči više jezika, uglavnom engleski, francuski i njemački, a u nekima i talijanski što daje dodatnu komponentu izvrsnosti. Kampovi u Švicarskoj su najelitniji na svijetu te se odvijaju u privatnim srednjim školama koje su sve redom najpoznatije i najskuplje privatne srednje škole, tzv. internati, na svijetu. Kako bi približili ove škole hrvatskoj publici, svake godine organiziramo Tjedan švicarskih jezičnih kampova kada je samo taj tjedan moguće rezervirati kamp sa sniženim cijenama u švicarskim školama, koje vrlo nerado daju bilo kakve popuste.
Foto: IntegralEdu
O kojim je gradovima u Švicarskoj riječ i o kojim školama?
Ove godine naši partneri u Tjednu švicarskih jezičnih kampova su Aiglon College, Leysin American School in Switzerland i TASIS – The American School in Switzerland. Ove škole sinonimi su za vrhunsko obrazovanje i prestiž, a kampovi se održavaju na njihovim kampusima, djeca spavaju u istim spavaonicama kao i njihovi učenici, koriste sve školske zgrade i opremu te imaju i njihove profesore. Aiglon College je privatna srednja škola u Švicarskoj koja održava i ljetne jezične kampove za djecu. Osim klasičnog modula učenja engleskog ili francuskog jezika ova škola je specijalizirana za najmlađe polaznike te imaju module Sicence and Engineering, Sport, Robotics, Swiss Explorer ili Art Explorer. Za one malo starije nudi se i Leadership Challenge, International Enterpreneur ili Photography.
Leysin American School in Switzerland jedna je od najelitnijih privatnih srednjih škola u Švicarskoj. Škola se smjestila na brdu iznad istoimenog gradića i Ženevskog jezera, a osim jezičnih nudi i brojne tematske programe poput Creative Writing, Da Vinci Lab (STEM radionice), Envrionmental Science & Sustainability, Film & Literature, Applied Statistics, Cristical Thinking and Logic, Geometry ili Model United Nations. Leysinov kamp poznat je i po svojim poslijepodnevnim klubovima koji uključuju sportove, kulinarstvo, planinarenje, robotiku i programiranje, izvedbene umjetnosti i likovne radionice.
TASIS, The American School in Switzerland, najstarija je privatna američka škola u Švicarskoj polaznicima omogućuje dva tečaja: Lugano i Le Chateau des Enfants zavisno od njihove dobi. Lugano, TASIS-ov ljetni kamp za djecu od 11 do 18 godina smješten u vili De Nobili u Luganu, osim učenja jezika nudi module kroz koje djeca mogu steći znanje te razvijati interes u različitim područjima. Neka od njih su akademsko pisanje, dizajn i arhitektura, moda i dizajn, glazbena industrija, digitalna fotografija, STEM, ali i IB pripremni moduli te priprema specijaliziranih portfelja i slično. Prilikom stvaranja programa TASIS je razmišljao o djeci koja vole sport te im je pružena jedinstvena prilika za nogometni kamp s mladim timom AC Milana i aktivnosti kao što su golf, plivanje, aerobik, squash i badminton.
Le Chateau des Enfants međunarodni je ljetni kamp za djecu u dobi od 4 do 10 godina koji se održava u vili Belvedere. Od tečajeva stranih jezika, djeca mogu odabrati engleski, talijanski ili francuski jezik te sudjelovati u predavanjima u području STEAM-a koji je kombinacija znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike. Uz to, imaju pristup raznim klubovima specijaliziranim za kulinarstvo, robotiku, prirodoslovne znanosti, istraživanje, sport i plivanje, umjetnost.
Foto: IntegralEdu
Kako izgleda jedan jezični kamp?
Kampovi jezika su se značajno promijenili od vremena kad su možda roditelji današnje djece išli na ovakve kampove. Prije je to bilo učenje stranog jezika i izleti, a danas, kada je konkurencija među školama ogromna, svaki se kamp trudi biti poseban na svoj način i zato organiziraju raznolike svakodnevne aktivnosti. Ponekad može biti naporno, međutim uvijek treba podsjetiti polaznike da su tamo da nauče što više i da iskoriste vrijeme na što bolji način. Roditelji mogu biti sigurni da će njihovo dijete biti angažirano na sve načine, ujutro u učenju jezika, a popodne u različitim aktivnostima koje variraju od umjetničkih i praktičnih radionica, gastronomskih, sportskih i društvenih aktivnosti. Vikendima, ali i nekoliko puta tijekom radnog tjedna organiziraju se edukatvini izleti. Škole često nude veliki broj aktivnosti istovremeno pa djeca mogu birati i svaki dan odabrati nešto drugo kako bi se okušala u puno stvari i izašla iz svoje zone komfora.
Kako izgleda tijek prijave za ljetne kampove? Je li potrebno predznanje jezika?
Za kamp se mogu prijaviti sva djeca koja odgovaraju dobi kampa za koji se odluče. Svaki kamp ima svoju dobnu granicu koja je vrlo stroga i zbog toga često starije od 16 ili 17 godina ne primaju u svoje kampove. Kako su ovo individualni polasci na ovakve kampove, djeca koja se prijavljuju moraju biti zrela i odgovorna te spremna dva ili tri tjedna potpuno se odvojiti od roditelja. Naravno, i roditelji moraju biti spremni na to. Za jezične kampove predznanje jezika nije potrebno, već po dolasku svi polaznici kampa koji idu na jezični dio pišu inicijalni ispiti iz stranog jezika prema kojemu ih se onda smješta u tzv. jezične grupe. Međutim, ono po čemu su ovi kampovi posebni je to da nemaju samo jezične module, već se umjesto jezičnih modula mogu uzeti samo moduli vezani za STEM, umjetnost, Leadership, Adventure ili slično. Za takve ne-jezične module, uvijek je potrebno imati predznanje određenog jezika, a o svemu tome savjetujemo upravo mi, obrazovni savjetnici.
Uključeni ste u organizaciju Svjetskog sajma obrazovanja – World Education Fair. O čemu je riječ?
Svjetski sajam obrazovanja – World Education Fair sajam je obrazovanja u inozemstvu koji se održava dva puta godišnje, u ožujku i listopadu. Na naše sajmove dolaze vrhunska sveučilišta, privatne srednje škole i internati te jezični kampovi koji se predstavljaju hrvatskim učenicima i studentima i njihovim roditeljima. To je prilika za sve koji se žele na neki način obrazovno usavršiti u inozemstvu; bilo to učenje jezika u kampovima ili u formalnom obrazovanju tijekom visokog obrazovanja jer na licu mjesta mogu razgovarati s predstavnicima tih obrazovnih ustanovama koji su, nerijetko, ti koji odlučuju o njihovom upisu. Osim toga, mi kao organizatori imamo i posebne kutke na kojima se svi mogu informirati o studijima u inozemstvu i ostalim vidovima obrazovanja u inozemstvu, a kao popratni sadržaj uvijek imamo relevantne panele, radionice, govornike i predavanja na teme koje su trenutačno aktualne u svijetu obrazovanja u inozemstvu. Također, naš je sajam poseban jer prilikom ulaska svaki posjetitelj mora napraviti svoj profil prema kojemu se onda izrađuje personalizirana ulaznica koja će osobu voditi samo do institucija koje imaju programe za koje je posjetitelj zainteresiran. Ulaz na Svjetski sajam obrazovanja – World Education Fair je uvijek besplatan, a održava se 9. ožujka i 12. listopada u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. U sklopu sajma ove godine posjetit ćemo i Split 5. ožujka i Rijeku 7. ožujka te ćemo imati turu hrvatskom obalom i kontinentalnom Hrvatskom u tjednima prije listopadskog sajma. U vremenima između toga, skoro svaki tjedan posjećujemo neku školu, u Zagrebu ili u ostatku Hrvatske jer smo svjesni koliko je bitno da informacije o studiranju u inozemstvu dođu do svakog hrvatskog učenika i studenta.
