Francuski premijer Sébastien Lecornu u ponedjeljak održava krizni sastanak vlade kako bi procijenio situaciju nakon vikenda obilježenog nasiljem i pljačkama diljem zemlje – događajima koji predstavljaju jedne od najtežih primjera javnog nereda u modernoj francuskoj povijesti.
U subotu je više od pola milijuna, većinom mirnih prosvjednika, izašlo na ulice prosvjedujući protiv rasta troškova života i sve slabije dostupnosti kvalitetnih javnih usluga, uključujući kvalitetno državno obrazovanje. No, prosvjedi su poprimili nasilan karakter nakon što su se pojavile skupine maskiranih aktivista i vandala odjevenih u crno.
Nekoliko ključnih pitanja
Procjenjuje se da je opljačkano i uništeno oko 1500 trgovina i poslovnih objekata. Policija za suzbijanje nereda upotrijebila je suzavac i vodene topove protiv okupljenih, a na nekoliko su mjesta zabilježeni i slučajevi u kojima su policajci palicama tukli ljude. Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da je u subotu ozlijeđeno oko 1000 policajaca, od kojih sedmero teže.
U Francuskoj su kružile glasine da bi predsjednik Emmanuel Macron mogao uvesti privremeni policijski sat u pojedinim dijelovima zemlje, ili čak proglasiti izvanredno stanje kako bi se smirila napeta atmosfera. Naposljetku se u nedjelju obratio naciji putem televizije, pozvavši na nacionalno jedinstvo i nastojeći uvjeriti francusku javnost da će počinitelji nasilja biti kažnjeni.
Macronov govor naišao je na oštre kritike na društvenim mrežama, kao i od strane političkih protivnika, zbog nedostatka konkretnih detalja.
Kako će vandali i izgrednici sada odgovarati za svoja djela?
Kako se francuski gradovi mogu bolje zaštititi – osobito s obzirom na to da su za nekoliko tjedana najavljeni novi masovni prosvjedi?
Na koji će točno način biti obeštećeni vlasnici uništenih poslovnih objekata?
I kada će se uspostaviti dijalog sa studentima i predstavnicima nastavnog osoblja o pitanjima obrazovanja?
Glavna tajnica sindikata CGT, Sophie Binet, u nedjelju je optužila Macrona da nije ponudio rješenja za probleme koji muče studente, krizu troškova života niti pad kvalitete javnih usluga u Francuskoj.
Čini se da je tu odgovornost prepustio premijeru Lecornuu. Ipak, mnogi u Francuskoj smatraju da su on i njegov ministar unutarnjih poslova bili potpuno nespremni te da su podcijenili sigurnosne potrebe uoči brojnih prosvjeda najavljenih za subotu. Predsjednica francuskog donjeg doma parlamenta, Yaël Braun-Pivet, izjavila je kako želi pokrenuti istragu o tome što se točno dogodilo ovog vikenda i zašto.
„Mračno je u Gradu svjetlosti” – glasio je grafit ispisan crvenom bojom na zidu pokraj niza razbijenih trgovina u francuskoj prijestolnici, koji sam uočio u nedjelju navečer.
Macronov utjecaj kopni
Ovdje mnogi na Macrona gledaju kao na predsjednika na odlasku, čiji je politički utjecaj na zalasku. U tijeku je žestoka utrka za njegova nasljednika, a izbori su zakazani za šest mjeseci. Predsjednička kandidatkinja nacionalističke desnice, koja se protivi imigraciji (Marine Le Pen), kao i predstavnik antikapitalističke ljevice (Jean-Luc Mélenchon), bore se za medijsku pozornost.
To dodatno pojačava postojeće napetosti u Francuskoj – kako u politici, tako i na ulicama.
Parlament je paraliziran i duboko podijeljen između tri suprotstavljena politička bloka.
Tu su i francuski financijski problemi. Ulagači vrše snažan pritisak na zemlju da stavi pod kontrolu javni dug koji nekontrolirano raste. No, francuska vlada strahuje da bi rezanje javnih usluga ili socijalnih davanja moglo na ulice izvesti još više gnjevnih ljudi.
Što sada, što slijedi, je li naša zemlja slomljena? Ta se pitanja trenutno često mogu čuti.
Ljudi diljem Francuske ostali su šokirani i uznemireni događajima od subote. Prizori gradova obavijenih suzavcem, pljačkaša koji su, čini se, djelovali bez ikakvih prepreka, te javnih zgrada u plamenu, duboko su zabrinuli naciju.
Mnogi prolaznici s kojima sam razgovarao izražavaju frustraciju: dok su oni zabrinuti za budućnost, čini se da su vodeći političari usredotočeni isključivo na međusobno optuživanje za nastalu nestabilnost.
„Dok mi strahujemo za svoju sigurnost, oni ovu situaciju koriste kao političko oružje uoči predsjedničkih izbora”, rekao mi je Edouard, učitelj i otac troje djece.
Uskoro i sindikalni prosvjedi
Macron i njegov premijer za nasilni kaos u subotu okrivili su radikalne krajnje lijeve skupine i prijestupnike, dok je vođa tvrde ljevice Jean-Luc Mélenchon govorio o vladinoj „nesposobnosti”. Marine Le Pen, predstavnica nacionalističke desnice koja se voli prikazivati kao zagovornica čvrstog reda i zakona, objavila je video u kojem, sjedeći pred francuskom zastavom, drži govor u predsjedničkom stilu. U njemu okrivljuje „makronističku administraciju” za koju kaže da je „ostala bez daha, iscrpljena i dezorijentirana”.
Francuske vlasti nadaju se kratkom predahu tijekom iduća dva tjedna. Od ponedjeljka za učenike počinju školski praznici.
Međutim, za 5. studenoga najavljeni su veliki prosvjedi u kojima će sudjelovati različiti sindikati, kao i raznoliki francuski pokret „žutih prsluka” (gilets jaunes) – koji je tijekom 2018. godine, u Macronovu prvom predsjedničkom mandatu, više od godinu dana organizirao demonstracije.
