Postoji prostor za daljnje smanjenje premije rizika zemlje i potencijal za realnu aprecijaciju HUF-a ako nova vlada iznese vjerodostojne planove fiskalne konsolidacije, otvarajući vrata značajnom smanjenju kamatnih stopa NBH nakon vrhunca inflacije u prvoj polovici 2027.
Obnova rasta i pristupa fondovima EU
Uvjerljiva pobjeda nove stranke desnog centra Tisza na nedjeljnim izborima izazvala je rast lokalne imovine i HUF-a, dok je mađarska imovina već nadmašila očekivanja promjene režima u razdoblju prije izbora. Snažan učinak HUF-a i sužavanje razlika u prinosima obveznica djelomično odražavaju sustizanje regionalnih konkurenta u srednjoj i istočnoj Europi nakon duljeg razdoblja lošijih rezultata zbog slabijeg povjerenja investitora kao posljedice institucionalnih rizika i zaostajanja u rastu.
Gospodarski rast Mađarske bio je usklađen s ostatkom regije Srednje i Istočne Europe do 2022., ali od 2023. pokazuje jasno odstupanje sa stagflacijskim razdobljem. Osim negativnog utjecaja neto izvoza povezanog s integracijom Mađarske u njemačku automobilsku industriju, domaću potražnju ograničavalo je smanjenje fiksnih investicija i zaostajanje potrošnje kućanstava za rastom realnih plaća usred slabog povjerenja, strože monetarne politike i smanjenog priljeva sredstava iz fondova EU.
Otključavanje pristupa fondovima EU, uz široko utemeljene institucionalne reforme i fokusiranje na mjere protiv korupcije, glavni su prioriteti nadolazeće Tiszine vlade, koju će pomno pratiti tržišta i agencije za kreditni rejting. Dvotrećinska parlamentarna većina koju je Tisza postigla otvara put nesmetanoj provedbi institucionalnih reformi kako bi se ispunili uvjeti EU-a u pogledu vladavine prava. Međutim, kratki rokovi za EU-ov instrument za oporavak i otpornost (RRF), koji istječe u kolovozu 2026., te ranije zatvoreni programi Kohezijskog fonda koji se dodjeljuje iz Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) EU-a, predstavljaju veliku neizvjesnost u pogledu veličine i vremena stvarnih priljeva iz otprilike 18 milijardi eura suspendiranih sredstava.
Pretpostavljamo da bi se priljevi sredstava EU-a iz MFF-a i RRF-a mogli povećati od kraja 2026. na preko 2% BDP-a u 2027., sa samo 0,4% u 2025., što bi doprinijelo nižim potrebama za financiranjem državnog duga i poboljšalo poziciju vanjskog financiranja. Osim sredstava koja ne generiraju dug, Mađarska bi mogla odobriti i svoj zahtjev za kreditni instrument EU-ovog programa Sigurnosne akcije za Europu (SAFE), koji podržava financiranje obrambenih rashoda, što bi omogućilo pristup dodatnom jeftinom financiranju do 16 milijardi eura.
Šire mjere ekonomske politike
Dok će sredstva EU-a ostati u fokusu u kratkoročnom razdoblju, šire mjere ekonomske politike također bi mogle oblikovati dugoročne izglede za rast. Tiszin program ekonomske politike predlaže smanjenje poreza za osobe s niskim primanjima i na osnovna dobra, reviziju poreznih olakšica predviđenih za strana izravna strana ulaganja i postupno ukidanje poreza na neočekivane prihode, bez postavljanja rokova za ove mjere. Iako je tema isključena iz izborne kampanje, očekujemo postupno ukidanje regulatornih shema maloprodajnih cijena za hranu, usluge i gorivo, dok će cijene komunalnih usluga vjerojatno ostati ograničene. Postupno ukidanje iskrivljujućih kontrola cijena i selektivnih poreza na neočekivane prihode poduzeća može doprinijeti prediktivnijem poslovnom okruženju i podržati investicijske aktivnosti poduzeća.
Kada je riječ o energetskoj politici, iako obećava resetiranje odnosa Mađarske s EU, vlada koju predvodi Tisza nastoji održati pragmatične odnose s Rusijom, težeći diverzificiranijem uvozu energije. Novoizabrani premijer Péter Magyar nije isključio održavanje uvoza nafte iz Rusije zbog konkurentnosti troškova, sve dok uvoz energije nije ograničen sankcijama.
Planovi za uvođenje eura zahtijevaju vjerodostojan put fiskalne konsolidacije
Program ekonomske politike nove vlade bit će ograničen neposrednim potrebama fiskalne konsolidacije. Uzimajući u obzir predizborne mjere potrošnje i slabe izglede za rast za ovu godinu, bez korektivnih mjera, fiskalni deficit mogao bi ove godine porasti iznad 6% BDP-a, s 4,7% u 2025. Iako pretpostavljamo da će Europska komisija dati određeni predah prije ponovnog otvaranja postupka EU za prekomjerni deficit (EDP), očekujemo da će nova vlada iznijeti srednjoročne planove fiskalne korekcije kako bi poboljšala povjerenje ulagača. Ipak, povećane europske cijene plina, koje povećavaju troškove održavanja sustava fiksnih cijena plina (s očekivanom provedbom najranije u 3. tromjesečju), smanjuju prostor za korekciju fiskalnog salda ove godine. Stoga očekujemo da će deficit ostati u rasponu od 5-6% BDP-a u 2026. godini.
S obzirom na daljnje poboljšanje procjene rizika Mađarske, uz potporu fiskalne konsolidacije i planova za usvajanje eura, analitičari UniCredit Institutea očekuju da će forinta proći kroz razdoblje realne aprecijacije. S gledišta lokalnih vlasti, jači forint trebao bi pomoći u ublažavanju šoka uvjeta trgovine koji proizlazi iz viših cijena energije, smanjiti inflacijska očekivanja, ojačati potražnju za imovinom u lokalnoj valuti i podržati apetit poduzeća za ulaganjima. Iako bi jača valuta negativno utjecala na izvozno orijentirane tvrtke, te bi tvrtke također trebale imati koristi od predvidljivijeg okvira ekonomske politike i blaže inflacije koja podržava umjerenije povećanje minimalne plaće. Što se tiče prioriteta ekonomske politike, vlasti će vjerojatno podržati prelazak na ekonomske aktivnosti s većom domaćom dodanom vrijednošću, s obzirom na zatvorenost tržišta rada i održivu strogu imigracijsku politiku, što bi ublažilo negativan utjecaj jačeg deviznog tečaja na rast.
