Talijanska premijerka - koji ima prijateljske veze s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom - protivi se francusko-njemačkom nastojanju da eskalira odgovor EU-a na takozvanu "recipročnu carinu" od 20 posto koja će biti nametnuta na njezin izvoz, piše Financial Times.
Njemačka i Francuska žele žestok odgovor
Pariz i Berlin su među državama članicama koje pozivaju Europsku komisiju da udari na izvoz američkih usluga poput tehnologije kao odgovor na Trumpove mjere koje utječu na više od 360 milijardi eura njihove trgovine.
Na sastanku veleposlanika u četvrtak, Francuska, Njemačka, Španjolska i Belgija rekle su da bi EU trebala biti spremna upotrijebiti svoju "trgovinsku bazuku", instrument protiv prisile, po prvi put ikada kako bi to postigla, rekla su dva EU diplomata.
Ali potez koji koristi instrument mogao bi biti blokiran od strane umjerene manjine država članica. S obzirom na veličinu Italije, ona bi bila odlučujući član Ne kampa, koji također uključuje Rumunjsku, Grčku i Mađarsku, rekli su diplomati.
"U jednom trenutku morat će odabrati stranu", rekao je jedan od njih. "Puno se govori o uslugama kao sljedećem koraku."
Konzervativna nacionalistica rekla je za FT prošli tjedan da je "djetinjasto" i "površno" sugerirati da mora birati između SAD-a i Europe, inzistirajući da će štititi interese Italije.
Meloni je ovaj tjedan kritizirala Trumpove carine na EU kao "pogrešnu odluku". No pozvala je na smirenost i iskrene pregovore, upozoravajući da eskalacija riskira daljnju štetu europskim gospodarstvima.
"Nisam uvjeren da je najbolji izbor odgovoriti na carine drugim carinama", rekao je talijanska čelnica državnoj televiziji Rai u četvrtak, naglašavajući da Italija želi da se carine "uklone, a ne umnože".
Ranjiva Italija
Glasni euroskeptik u oporbi, Meloni je "igrala taktički" u Bruxellesu otkako je došla na vlast prije dvije godine, rekao je drugi diplomat, koji je naveo "svoju ranjivost na tržišta s obzirom na talijanski dug i razine deficita" kao vjerojatan razlog zašto je "ostala u krugu".
Međutim, rekli su, ako pregovori ne postignu napredak tijekom sljedećih nekoliko tjedana, od Meloni će se tražiti da podrži odmazdu protiv SAD-a.
"Sve je u zaštiti Italije. Svi to činimo s vremena na vrijeme. Ali svi moramo podnijeti malo truda kako bismo povećali pritisak na SAD. Trgovina je prvi veliki test", rekli su.
Njena zabrinutost oko trgovinskog rata odražava mišljenje među poslovnim skupinama u Italiji, koje još uvijek vide SAD kao saveznika i prijatelja, kao i kao drugo najveće izvozno tržište zemlje.
“U ovom slučaju, postoji samo jedna zemlja koja se samoozljeđuje do golemih razmjera”, rekao je Marco Simoni, koji je bio ekonomski savjetnik dvojice bivših talijanskih premijera lijevog centra.
"Što učiniti ako se prijatelj samoozljeđuje, čak i ako vas to provocira na neku štetu? Kažete mu, 'nemoj to raditi' . . Ali ostanimo mirni. Ne započinjimo ratove."
Simoni je tvrdio da bi razorni učinci carina na američko gospodarstvo, uključujući bankrote poduzeća i gubitak radnih mjesta, doveli do snažnog domaćeg pritiska za povlačenjem.
"Pričekajte šest mjeseci. SAD će biti u otvorenoj recesiji i američke će tvrtke moliti vladu da ukine carine", rekao je Simoni, koji predaje na rimskom Sveučilištu Luiss.
Instrument protiv prisile dopušta mjere odmazde, kao što je ukidanje zaštite prava intelektualnog vlasništva ili njihovo komercijalno iskorištavanje putem, primjerice, preuzimanja softvera i usluga strujanja.
Glasanje na rasporedu 9. travnja
Bruxelles bi također mogao blokirati izravna strana ulaganja ili ograničiti pristup tržištu bankarskim, osiguravajućim i drugim skupinama financijskih usluga.
Irska se javno usprotivila korištenju ACI-ja — koji je dogovoren 2023. — uoči sastanka ministara trgovine EU-a u Luksemburgu u ponedjeljak.
Ured Meloni i druga ministarstva odbili su komentirati stajalište Rima o korištenju instrumenta.
No Meloni je u petak navečer rekla svom kabinetu da bi EU trebala iskoristiti šok od Trumpovih carina kao priliku da se uhvati u koštac s "carinama koje smo sami sebi nametnuli", osobito napuštanjem "ideoloških" zelenih pravila, smanjenjem "zagušljivih" propisa i guranjem "ubrzanja jedinstvenog tržišta".
Čak i prije ovotjedne objave globalnih carina, Trump je uveo sektorske namete od 25 posto na čelik, aluminij i automobile.
Europska komisija rekla je da će uzvratiti za carine na čelik na do 26 milijuna eura američkog izvoza. Irska, Francuska i Italija zatražile su da se viski bourbon ukloni s popisa proizvoda koji će biti ciljani.
Komisija će poslati svoj konačni popis odmazde, koji je odvojen od bilo kakve upotrebe instrumenta protiv prisile, državama članicama u ponedjeljak, a glasanje se očekuje 9. travnja. Ako budu odobreni, oni će postati zakon 15. travnja i primjenjivati se od 15. svibnja.
